Hrvatska još '91. poništila odluke tužiteljstva JNA

Premijerka Kosor ustrajno uvodi zakon koji postoji već dvadeset godina

Dražen Ciglenečki

Sabor je zakon kojim se izvan snage stavlja Zakon o vojnim sudovima i vojnom tužilaštvu JNA donio 26. lipnja 1991. kako bi spriječio oputužnicu protiv Martina Špegelja, virovitičke skupine i hrvatskih državljana koji su bježali s odsluženja vojnog roka



ZAGREB Potpuno je nejasno o čemu to govori premijerka Jadranka Kosor koja već dva dana najavljuje donošenje zakona kojim bi se ništetnima proglasili svi akti pravosudnih tijela bivše Jugoslavije upereni protiv hrvatskih branitelja. Premda je nekadašnji pravaški zastupnik Pero Kovačević već u četvrtak navečer na HTV-u ustvdio kako već od 1991. godine postoji zakon koji je na tom tragu, predsjednica Vlade i u petak je u Šibeniku govorila kao da se ona prva toga sjetila. 



  Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac (SDSS) tvrdi da o mogućem zakonu protiv beogradskih optužnica zna isključivo iz medija. 


    – Ne znam o tome ništa. Takav zakon nije ni potreban ako pravosudna tijela rade svoj posao, a ne vidim niti kako ga je moguće napisati i usvojiti, rekao nam je Uzelac.





    – Vlada će krenuti u proceduru sa zakonom kojim ćemo proglasiti ništetnima sve pravne akte bivše JNA i tijela bivše države koji se odnose na Domovinski rat, a prema kojima su osumnjičeni i optuženi državljani naše države za kaznena djela počinjena na teritoriju Hrvatske, rekla je Jadranka Kosor na svečanoj akademiji u Šibeniku povodom 20. obljetnice »Rujanskog ratnog podviga«. Ponovila je da Hrvatska »neće više dopuštati« optužnice koje stižu iz Beograda, jer »oni koji su pokrenuli agresiju na Hrvatsku i tu bitku izgubili, žele pobjedu u optužnicama«.   


Optužnica iz 1992.


A Kovačević nam je objasnio kakvo to zakonsko uporište Hrvatska već ima. 


    – Radi se o Zakonu o stavljanju izvan snage Zakona o vojnim sudovima i vojnom tužilaštvu kojeg je Sabor donio 26. lipnja 1991. godine, a Franjo Tuđman potpisao Ukaz o njegovom primjenjivanju dva dana kasnije. Taj zakon sam pisao prije dvadeset godina, a njim sam se bavio i u pravnoj ekspertizi pred Haškim sudom u obrani generala Čermaka, kazao nam je Kovačević. 


    Taj zakon donesen je zbog optužnica koje su vojna tužiteljstva 1991. godine počela sastavljati protiv Martina Špegelja, virovitičke skupine i hrvatskih državljana koji su bježali s odsluženja vojnog roka. Kovačević je upozorio da je vojno tužiteljstvo bivše države podiglo optužnicu protiv Šeksa i ostalih 1992. godine, dakle nakon donošenja tog zakona.


    – Stvar je vrlo jednostavna, sve što Srbija može s ovakvom optužnicom napraviti je zamoliti naš DORH da provjeri je li počinjeno kazneno djelo, obzirom da sporazum Mladena Bajića i Vladimira Vukčević nema međunarodni karakter, jer nije ratificiran u Saboru i nije iznad hrvatskog zakonodavstva, rekao je Kovačević. 


    Odvjetnik Veljko Miljević, pak, upozorio je da više nema ni vojnih tužiteljstava, niti vojnih sudova, zbog čega bi se legitimitet optužnice mogao obarati i pred civilnim pravosudnim tijelima u Srbiji. A što se tiče premijerkine najave, Miljević ne vidi što bi se postiglo zakonom kojim bi se u Hrvatskoj proglasili ništetnim optužnice pravosuđa bivše Jugoslavije. 


    – Ne znam tko bi na taj način retroaktivno mogao poništiti nešto čega uopće nema. Baš me zanima što bi se time postiglo, jer naši zakoni ne obvezuju druge države, rekao je Miljević.   


Revizija optužnica


Optužnicu protiv Vladimira Šeksa i ostalih – kao i optužnicu protiv Veljka Marića, te istražne zahtjeve protiv Tihomira Purde i Vesne Bosanac – doista je podiglo vojno tužiteljstvo. Ali vojni sudovi i tužiteljstva u Srbiji su rasformirani 2004. godine. Progon predmeta koji nisu bili dovršeni, a ticali su se ratnih zločina, preuzelo je Specijalno tužiteljstvo za ratne zločine, koje je najprije napravilo njihovu reviziju. Revizijom je jedan dio predmeta otpao kao neosnovan, među ostalim i zbog optužujućih iskaza iznuđenih od ratnih zarobljenika. Nakon slučaja Purda, iz Beograda su najavljivali da će biti provedena nova revizija. 


    No, u svakom slučaju, kao u slučaju Tihomira Purde i Vesne Bosanac, optužnice i istrage koje je Specijalno tužiteljstvo preuzelo od vojnih tužiteljstava, može provjeriti i po potrebi procesuirati i Državno odvjetništvo. A ta mogućnost svakako je bolja za hrvatske građane kojima u Srbiji prijeti progon, jer zakoni Republike Hrvatske sigurno ne mogu obvezati drugu državu da na svom teritoriju ne progoni što god joj se prohtije.