S odobravanjem prihvaćam dolazak, i nadam se da će postati običaj. To je važno za Hrvatsku kao multikulturnu i multietničku zemlju, poručuje Josipović.
ZAGREB Na inicijativu predsjednika Republike Ive Josipovića, čelnici Srba u Hrvatskoj ove će godine prvi puta sudjelovati na obilježavanju obljetnice Oluje, potvrđeno je našem listu u uredu predsjednika Republike. Obilježavanje »Oluje«, svih proteklih godina pomućeno demonstrativnim bojkotom srpskih čelnika u Hrvatskoj, tim će činom zasigurno dobiti novo, vrednije značenje.
Misli tako i predsjednik Republike Ivo Josipović. »Iznimno je važno za Hrvatsku kao multikulturnu i multietničku zemlju da na proslavi Dana pobjede, Dana branitelja i Dana domovinske zahvalnosti sudjeluju i predstavnici srpske manjine. S velikim odobravanjem prihvaćam dolazak njihovih predstavnika na proslavu u Knin i nadam se da će to postati običaj«, kazao je Josipović u posebnoj izjavi za naš list.
Važan korak
»Prisutnost predstavnika srpske manjine iznimno je važan korak naprijed u međusobnom razumijevanju i prihvaćanju Hrvatske kao zajedničke domovine koja je svoju neovisnost i demokraciju obranila u Domovinskom ratu«, poručuje predsjednik.
Koji će čelnici Srba u Hrvatskoj sudjelovati na proslavi Oluje, nije još konačno potvrđeno, pa je neizvjesno i tko će točno doći u Knin. Josipović je toga svjestan: »Srpska manjina nema jedno vodstvo, i u njoj postoji pluralizam.
Sutrašnje sudjelovanje srpskih čelnika na obilježavanju 17. obljetnice Oluje neće biti prva službena nazočnost Srba na tom događaju. Prije šest godina, 2006, srpski dogradonačelnik Knina Dragan Jerković sudjelovao je u proslavi, objasnivši to nadom da će njegovo sudjelovanje »pridonijeti razvijanju povjerenja i tome da Srbi više neće biti poistovjećeni s pobunom i agresijom«. Nije Jerković sudjelovao bez teških sjećanja: »Tog dana, 5. kolovoza 1995, u mom selu Golubiću ubijena su 32 srpska civila. To je tragičan dan za selo, ali i dan kad je oslobođena Hrvatska, država u kojoj svi živimo. Zato ga svi trebamo poštovati i slaviti, a posebno državni službenici i predstavnici lokalne vlasti«, kazao je dužnosnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), tadašnjega koalicijskog partnera Sanaderova HDZ-a.
Ali, prisutnost barem nekih njezinih predstavnika iznimno je važan korak naprijed«. Sigurno je, međutim, da će državno izaslanstvo ove godine prvi put biti obogaćeno predstavnicima hrvatskih Srba na nacionalnoj razini. Josipović pritom naglašava kako i Hrvatska ima obveze prema Srbima.
»Hrvatska mora moći prihvatiti i poštivati i žrtve naših sugrađana srpske nacionalnosti, posebno kada je riječ o civilima koji ni na koji način nisu sudjelovali u agresiji na Hrvatsku. Nadam se da će istaknuti predstavnici svih naših političkih opcija posjetiti mjesta gdje su stradali naši sugrađani srpske nacionalnosti«, kazao je Josipović, podsjećajući kako je on to »ne jednom, već učinio«.
Smirivanje atmosfere
Čelnici SDSS-a nikada još nisu sudjelovali na obilježavanju Oluje, premda je bilo mnogo priprema i planova za to. Godinu nakon Jerkovićeva sudjelovanja, SDSS-ov potpredsjednik Milorad Pupovac svoj je nedolazak u Knin objasnio izjavom kako »još nema dovoljne svijesti o razmjerima stradanja Srba tijekom i nakon Oluje«, te da »neki političari takve manifestacije koriste za dobivanje jeftinih političkih poena na staroj retorici«.
»Trebalo bi obilježavati završetak rata i uspostavu teritorijalne cjelovitosti, a nedvosmisleno se distancirati od politike egzodusa, ratnih zločina i sprečavanja povratak izbjeglih Srba«, kazao je tada Pupovac.
Kako je vrijeme odmicalo, atmosfera se nije smirivala, nego pogoršavala. Prije dvije godine, 2010, Srbija je protiv Hrvatske podnijela protutužbu za genocid na Međunarodnome sudu pravde u Haagu, zatraživši u službenome zahtjevu da se Hrvatskoj zabrani obilježavanje Oluje, što je s ove strane granice izazvalo podsmijeh i porugu.
Prošle godine, predsjednik Srbije Boris Tadić priopćio je kako »građani Srbije 4. kolovoza tuguju i odaju počast svim nevino stradalim u zločinima koji se ne smiju zaboraviti« te kako je »pravedno što se ratni zločinci odgovorni za zločine u Oluji nalaze u Haškom tribunalu«.
Ovogodišnji dolazak srpskih čelnika na obilježavanje Oluje trebao bi, dakle, pridonijeti uravnoteženju obilježavanja Oluje, povijesnoga događaja s ambivalentnim značenjem. Hoće li tako i biti, znat ćemo možda već sutra poslije podne.
