Nije se još dogodilo da smo dočekali bilo koje izbore u Hrvatskoj nakon posljednjeg rata sa sređenim popisom birača, za to su nedvojbeno odgovorne dosadašnje vlade
Dok se ne urede evidencije na osnovi kojih se vodi popis birača, mi nemamo što sređivati, kazao nam je ministar uprave Davorin Mlakar na naše pitanje misli li Ministarstvo štogod ozbiljnije učiniti prije parlamentarnih izbora.
– Bez uređenja prebivališta ne može se učiniti ništa ozbiljnije. Popis birača se svakodnevno mijenja, ali to činimo s podacima o onima koji su navršili 18 godina, zatim brišemo umrle. Međutim, nemamo Zakona o prebivalištu koji bi omogućio temeljitije zahvate a time i smanjivanje broja popisa birača, kaže Mlakar.
Rezultati popisa stanovništva pokazali su da u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika a kad se zadnji put izlazilo na izbore, one predsjedničke u siječnju prošle godine, bilo je na popisu birača 204 tisuće osoba više nego što Hrvatska danas ima stanovnika! Potpuno su različite metodologije na osnovi kojih se popisuje stanovništvo (ne popisuju se oni koji su makar i privremeno otišli na rad u inozemstvo) i na osnovi kojih se izrađuje popis birača. Ali ogromne usporedne nelogičnosti u brojkama jasan su indikator da popis birača valja srediti.
Kućni brojevi
Posljednji Prijedlog Zakona o prebivalištu bio je na raspravi u proljeće prošle godine. Da se taj zakon donese u rujnu, dakle, prije izbora i da se onda barem pokuša srediti popis birača – za to nema nikakvih izgleda, to je posve nemoguće. To bi bilo antipopulistički, a HDZ u predizborno vrijeme to neće učiniti.
Povlačenje Zakona o prebivalištu je posljedica trgovanja HDZ-a sa SDSS-om i Miloradom Pupovcem, kaže Dragutin Lesar, saborski zastupnik i predsjednik Hrvatskih laburista. A taj zakon je temelj za popis birača. No, da je bio samo problem Srba, bilo bi lakše, ali ima i dosta BiH-Hrvata koji u Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište, ali ne žive ovdje.
S prijavljenim prebivalištem ostvaruje se pravo na zdravstveno osiguranje, porodiljnu naknadu, dječji doplatak, socijalnih transfera kao da živi u Hrvatskoj. Na snazi su užasno veliki interesi onih koji imaju ovdje samo fiktivne adrese a žive u inozemstvu. To Hrvatsku godišnje košta od 1,8 do 2,2 milijarde kuna!
Naravno da nesređeni popisi birača mogu utjecati na izbore. A mislim da mi nikad nećemo srediti popis ako ne primjenimo model samoregistracije birača. Stalno imamo potcijenjeni izlazak na izbore. Kad bismo maknuli pola milijuna nepostojećih birača s popisa imali bismo izlaznost na sve izbore 76-80 posto. Sada više nema dovoljno vremena za sređivanje popisa birača. Svi su pristali na to da na ovakav način izlazimo na izbore.
Ministar Mlakar smatra da se Zakon o prebivalištu bio povukao iz procedure zato što je predviđao da policija pojedinu osobu može brisati s neke adrese ako utvrdi da ona na toj adresi stvarno ne prebiva.
Rekli bismo – nije bilo političke volje da se raščiste baze podataka o prebivalištu jer još i prije negoli se pojavio nacrt tog zakona burno su reagirali bosanskohercegovački Hrvati koji žive preko granice ali su prijavljeni (i) u Hrvatskoj da bi ostvarivali izvjesna socijalna prava. Slično je i s brojnim Srbima koji su izbjegli iz Hrvatske u Srbiju i u BiH. Usto, u nekim općinama lokalne vlasti dopuštaju da se ljudi prijavljuju i na katastarski nepostojećim adresama, kao što su to novinari bili otkrili u Vrgorcu prije nekoliko godina.
Doduše, za slučaj kao što je bio vrgorački, Žarko Katić, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove u MUP-u ima objašnjenje. On kaže kako, npr. u Hvaru uopće nema brojeva na kućama. Lokalna samouprava određuje ulice i trgove a katastarski se određuju brojevi. Ako nema broja onda adresa može biti nula ili bez broja a onda na istoj adresi može biti prijavljeno mnogo ljudi.
Politički kompromis
Otkud toliko veći broj ljudi na popisu birača nego u popisu stanovništva?
– Ima dosta ljudi na popisu prebivališta koji su otišli vani živjeti, a takve osobe nisu sada popisane na popisu stanovništva, kaže Katić. -Kad netko prijavljuje prebivalište u Hrvatskoj, mi tražimo dokaz da je odjavio prebivalište u BiH. Ali, hoće li ga poslije opet prijaviti u BiH, to ne možemo kontrolirati. Mi redovito, svakog tjedna, razmjenjujemo podatke s Ministarstvom uprave u županijama koje vode popise birača. Imamo i neka brisanja po službenoj dužnosti. Ako osoba da neke krive podatke, mi ih tada možemo brisati, govori on.
Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a, kaže da je ovakvo stanje s popisom birača stvar političkog kompromisa. On vjeruje da se izvjesna socijalna prava za one koji ne žive u Hrvatskoj mogu riješiti i na neki drugi način a ne tako da lokalna zajednica izdvaja iz poreza za one koji u njoj ne žive. Policija selektivno provjerava prebivališta, neke brišu neopravdano, a mnoge puštaju i ne brišu im prebivališta, a mogli bi.
Izborne manipulacije
Proljetos je, naime, HDZ najavio prekrajanje nekih izbornih jedinica za parlamentarne izbore pozivajući se na mišljenje Ustavnog suda koje govori o (pre)velikim odstupanjima u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama. Opozicija se protivila takvom prekrajanju praktički pred same izbore, a protiv su bili i koalicijski partneri HDZ-a pa je i HDZ od tog odustao.
Udruga GONG zalaže se za sastavljanje registra državljana, jedinstvenu državnu evidenciju građana odakle će različite institucije moći koristiti podatke – i za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, popis birača, za prebivalište. Što se tiče dvostrukih prebivališta, Zelić smatra da bi najčvršće rješenje bili bilateralni međudržavni ugovori Hrvatske sa Srbijom i BiH nakon kojih bi građani trebali odlučiti gdje žele imati prebivalište.
Nije se još dogodilo da smo dočekali bilo koje izbore u Hrvatskoj nakon posljednjeg rata sa sređenim popisom birača i za to su nedvojbeno odgovorne dosadašnje vlade. I ova je vlada imala dobru šansu, ali i vrlo značajnu obvezu da taj popis birača napokon uredi, ali nije to učinila. Poslije ovih izbora, mnoge će se stvari trebati radikalnije mijenjati, a sređivanje cjelokupnog izbornog zakonodavstva morao bi biti jedan od zadataka nove Vlade, već na početku mandata, bez vremenskih iznudica.
