Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Auti na struju

Počinje izgradnja čak 48 punionica na pravcu Goričan - Rijeka: Evo kada će električni automobili postati "normala"

Električna mobilnost više nije samo daleka budućnost već postaje naša realnost / Foto REUTERS
Električna mobilnost više nije samo daleka budućnost već postaje naša realnost / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 16. ožujak 2018. u 7:46 2018-03-16T07:46:38+01:00

Hrvatska je naglašeno turistička država. Jako će se povećati broj električnih automobila kojima će turisti putovati – na more. Trenutačno je iz svih EU projekata izgradnje punionica za električne automobile izostavljena Istra, a svi znamo šta ona znači za hrvatski turizam. Ne bude li punionica, turista će biti manje, kaže Željko Purgar, specijalnim savjetnikom korporacije Renault Nissan za e-mobilnost

Unatoč činjenici da je na ovogodišnjem, 88. po redu Geneva Motor Showu kod najznačajnijih proizvođača automobila u središtu pažnje bila »električna priča«, skeptika u vezi s takvom vrstom mobilnosti je i dalje mnogo. Razgovor o primicanju Hrvatske električnoj mobilnosti u Ženevi smo tako vodil sa Slavicom Petojević, voditeljicom komunikacija Nissana Hrvatska te Željkom Purgarom, specijalnim savjetnikom korporacije Renault Nissan za e-mobilnost. Oni su, za razliku od većine, već sada u dobu u kojem će vladati autonomna vožnja automobila pokretanih strujom.

Purgar je tako nakon duge novinarske karijere koju je okončao u Delu, ušao u stručne krugove čiji je najvažniji cilj participirati u razvoju sustava koji će u četrdesetak godina, do 2055. godine, omogućiti da u Sloveniji budu registrirani isključivo električni automobili. Purgar je tako radio unutar Sekcije trajnostna mobilnost Centra energetskih rešitev te kao stručni savjetnik za električnu mobilnost Centra odličnosti nizkoogljične tehnologije. Na neki način, jer on se već nekoliko godina bez obzira kamo putovao koristi isključivo električnim automobilima – pa je tako u Ženevu iz Ljubljane doputovao »na struju« – prometnuo se Purgar u svojevrsnog propovjednika električne mobilnosti, a i u Hrvatskoj je održao čitav niz predavanja.

Budućnost je sada

– Najvažnije je da ljudi shvate kako će se priča o električnim automobilima početi značajnije događati vrlo brzo što će, zajedno s masovnošću, utjecati na značajno smanjenje njihove cijene. Bitno je dakle da se svi zajedno fokusiramo na to doba, ne da na električne automobile gledamo iz perspektive njihovih današnjih cijena. Druga važna stavka je stvaranje mreže brzih i ultrabrzih punionica o čemu je, za naše države, Hrvatsku i Sloveniju, iznimno važna odluka donesena na Danima digitalnog transporta u Tallinnu, naglašava Purgar.

Željko Purgar i Slavica Petojević / Foto Edi PRODAN

A iako je taj skup bio jedan od presudnih za mobilnost u budućnosti, kod nas je prošao gotovo bez odjeka. O čemu se dakle u estonskoj prijestolnici odlučivalo?

Konzorcij NEXT-E i Europska komisija potpisali su ugovor o financiranju postavljanja 252 brze i ultrabrze punionice električnih vozila diljem srednje i istočne Europe. Od njih će 222 biti brze, dok je ultra brzih predviđeno 30. Odluka se odnosi na šest država srednje i istočne Europe duž glavnih prometnica središnje prometne mreže Europske unije. Ono što je posebno zanimljivo, riječ je o najvećoj subvenciji ikada odobrenoj u okviru programa Connecting Europe Facility EU jer iznosi 18,84 milijuna eura! Mreža NEXT-E će biti povezana s jednakim mrežama u zapadnoj Europi s ciljem stvaranja integrirane mreže punionica širom EU-a. Mrežu punionica vodit će agencija INEA tako da ubrzo kreću radovi u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i – Hrvatskoj.

– Kad je Hrvatska u pitanju, za sada je definirano kako će se mreža brzih punionica, jer one ultrabrze dolaze na red 2019. godine, graditi na pravcu između Goričana i Rijeke te čak na krakovima autocesta, koji do sada nisu bili uključeni u koridore TEN-T. Baš zbog toga taj projekt ima puno veći značaj za elektrifikaciju prometa u Hrvatskoj, nego bilo koji dosad. Ali svejedno su punionice u projektu Next-E nerazmjerno raspoređene po teritoriju Hrvatske. Od 58 će ih samo 6 biti postavljeno u pravcu od Zagreba prema Županji i šest od koridora Goričan – Rijeka prema Dubrovniku. Ostalih četrdeset će biti postavljeno na koridoru od mađarske granice do Rijeke. Ako se tome doda još šest brzih punionica na istom koridoru u projektu 2016-EU-TMC-0344-W – Comprehensive fast-charging corridor network in South East Europe, za koji je u Hrvatskoj odgovoran Hrvatski Telekom, a k tome i punionice iz projekta Urban E, u kojem će približno trećina od 144 AC punionica i 23 brzih punionica biti postavljeno u širem prometnom čvoru grada Zagreba, možemo se pribojavati da neće biti dovoljno povoljnih lokacija za punionice od Goričana do Rijeke, a u drugim dijelovima Hrvatske će elektromobilnost još dugo postojati samo u teoriji, ili bez potpore adekvatne infrastrukture – istaknuo je Purgar.

Dao nam je razmišljati. Broj punionica je nestvarno velik jer na tom pravcu danas nema tolik broj benzinskih crpki.

– Istina, no neće se po jednoj »pumpi« graditi samo jedna punionica, nego njih više. I koliko vam god to danas djelovalo mnogo, moram vas podsjetiti da smo krenuli u budućnost koja će sve više biti doba električne mobilnosti – dodao je Purgar.

I u pravu je, jer koliko je danas pojedinih agregata za punjenje goriva između mađarske granice i Kvarnera? Mnogo, kako bi se bez čekanja i redova moglo gorivom opskrbiti na tisuće i tisuće vozila što tuda prometuju. S obzirom na to da Hrvatska u tom dijelu priče participira s nešto manje od 25 posto, jasno je da će joj od navedenog financijskog kolača pripasti po prilici oko 4,5 milijuna eura.

Stvaranje stalne i isplative mreže

Trenutno su EV punionice razbacane i često nekoordinirane, što stvara rizik od preklapanja ili prekida u mreži. Projekt NEXT-e je pokrenut da bi stvorio stalnu i isplativu mrežu koja osigurava mogućnost vožnje na duge pruge te preko granica. Projekt će također iskoristiti dosadašnje iskustvo u državama koje do sada nisu imale značajnih aktivnosti s električnim vozilima, da bi se osigurala interoperabilnost prema Zapadu i da bi se stvorila potpuno povezana mreža. Koncept ima nekoliko faza – središnja paneuropska prometna mreže nastat će do 2030. godine, a do 2050. godine pristup će biti omogućen svim europskim regijama.

– Da, velik je to posao za čitav niz subjekata koji će u njemu participirati. No, ono što je mnogo važnije, i na čemu bi se u vašoj javnosti posebno morao staviti naglasak, je činjenica da će Hrvatska ove godine, nakon što se tih više od 60 punionica iz više EU projekata izgradi, odnosno postavi, ući u sustav električne mobilnosti zapadne Europe. Hrvatska je naglašeno turistička država. Morate shvatiti da će se polako, kroz nekih pet ili više godina, jako povećati broj električnih automobila kojima će turisti putovati – na more. Trenutačno je iz svih EU projekata izgradnje punionica za električne automobile izostavljena Istra, a svi znamo šta ona znači za hrvatski turizam. Ne bude li punionica, turista će biti manje.

Veliki projekt

Ono što je svakako potrebno pohvaliti je primjerice otok Krk koji itekako shvaća važnost električne mobilnosti, koji već razvija svoju mrežu punionica, a koliko mi je poznato, krčke općine koriste za svoje službe pretežito električne automobile – naglašava Purgar.

Vratimo li se NEXT-E projektu, on predstavlja jedinstvenu suradnju četiri vodeće tvrtke iz sektora električne energije, nafte i plina koje su udružile snage s proizvođačima automobila, kako bi stvorile nediskriminirajuću, kako se ističe, mrežu punionica kao održivu alternativu vozilima s motorom s unutarnjim izgaranjem. Konzorcij čine tvrtke E.ON Grupe – Zapadoslovenská energetika u Slovačkoj, E.ON Češka Republika, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska, MOL Grupa koju predstavljaju podružnice u svih 6 država sudionica, Hrvatska elektroprivreda u Hrvatskoj, PETROL u Sloveniji i Hrvatskoj te Nissan i BMW. A tu se u priču uključuje – Slavica Petojević. Iako je put obrazovanja nije vodio tehničkim fakultetima, profesorica je francuskog jezika, itekako suvereno vlada problematikom električnih automobila.

– Nissan je u potpunosti posvećen e-mobilnosti. Poznato je da je prva generacija našeg Leafa postigla sjajan uspjeh te nam omogućila da postanemo svjetski lideri u prodaji električnih vozila, stoga nastavljamo značajna ulaganja i u razvoj infrastrukture, u izgradnju punionica. Ono što je također važno, a što je središnji dio priče i ovdje u Ženevi, došla je i druga generacija značajno unapređenog Leafa koji će sasvim sigurno nastaviti našu priču o elektromobilnosti – istaknula je Petojević.

Ulazak u NEXT-E projekt i za HEP predstavlja veliki međunarodni iskorak u pogledu suradnje s respektabilnim energetskim tvrtkama u Europi, kako u preuzimanju iskustava već razvijenih tržišta elektromobilnosti, tako i u kreiranju novih i inovativnih poslovnih modela. Ono što je također jako važno, u HEP-ovoj proizvodnji električne energije oko 70 posto čine izvori koji ne emitiraju CO2! A to znači da je proračunata emisija CO2 automobila koji će prometovati Hrvatskom jedna od najnižih u Europi. Iako je dakle emisija CO2 električnih automobila u njihovoj eksploataciji jednaka nuli, proizvodnja struje dakako ima emisiju CO2. Pa tako električni automobili koji prometuju Njemačkom imaju pedesetak posto veću proračunatu emisiju CO2 od onih u Hrvatskoj zbog značajnog udjela termoelektrana.

– Gledajte, ono što će u budućnosti, ma zapravo je to već i danas, biti presudno u privlačenju turista – jest ekološka očuvanost nekog područja. Energija iz obnovljivih izvora. K tome je velik dio Hrvatske u mediteranskom području, tako da ja hrvatsku mobilnost u budućnosti itekako vidim kao električnu. U dvorištu sunčani kolektor koji proizvodi struju, a njom se puni automobil – pa može li bolje, povoljnije i čišće – vizionarski razmišlja Purgar, koji kaže da je krajnji cilj energetske preobrazbe prometa, energetska samoopskrba. Bez enormnih investicija u velika nova postrojenja za proizvodnju električne energije i u infrastrukturu. Uz to dodaje da je to vizija koju je potrebno jako smišljeno razvijati, uz uvažavanje današnjeg stanja u energetici i elektrodistribucijskoj mreži. A prije svega moraju tu imati glavnu riječ stručnjaci za to područje, a ne da smo danas svi pomalo eksperti za to, kako će biti lako spojiti prometni i energetski sektor budućnosti. Na nove izazove moraju dati odgovore najodgovorniji.

Ekologija i ekonomija

Postavljanje brzih punionica na pravcu Goričan – Rijeka, s dva odvojka prema Županji i Dubrovniku, kao dijelu koridora koji se kreće prema Budimpešti, potom Bratislavi i Pragu, dakle počinje, a njegov se dovršetak planira za dvije godine, do kraja 2020. Do tada će se ujedno značajno povećati i broj automobila s povećanim dosegom. Zahvaljujući sve naprednijim baterijama velikog kapaciteta, novi će automobili imati doseg oko 400 kilometara.

– Naš novi Leaf može u gradskom ciklusu prevaliti oko 400 kilometara. Čak i u teškim uvjetima doseg mu je oko 250 kilometara. Kad se izgradi gusta mreža punionica, putovanja njime uistinu neće predstavljati problem – istaknula je Petojević, ujedno najavivši kako će se Leaf uskoro početi prodavati i u Hrvatskoj. Konačno, jer prva je generacija Leafa u Norveškoj »otišla« u oko 40 tisuća komada.

Hrvatska dakle hvata priključak ne samo s električnom mobilnošću, nego i s ekološkim trendovima, kako nas je lijepo upozorio Purgar, od kojih ovisi i razvoj turizma. Ali – kako u glavi promijeniti poimanje elektromobila? Jednostavno – uz pomoć mobitela. Najprije su bili nezgrapni i skupi. Prije desetak godina su značajnije pojeftinili i postali – pametni. Danas? Broj mobitela je veći od broja ljudi.

– Apsolutno. Kad im broj bude veći, kad se počnu masovnije proizvoditi, što su već jasno istaknuli najveći proizvođači, cijena će im sasvim sigurno biti jednaka današnjim klasičnim automobilima. Studije su pokazale da bi za otprilike pet godina cijena automobila bila jednaka, bez obzira na vrstu energenata. Ali već danas relativno skupi automobili, ako imaju kapacitet baterija oko 40 kWh, mogu u Hrvatskoj određenoj grupi korisnika omogućiti financijske koristi i uz uvažavanje njihove cijene. Za sveukupno prihvaćanje električne mobilnosti i ubrzanje postizanje ciljeva na području energetske učinkovitosti, smanjena emisije stakleničkih plinova i uspostavi zdravijeg životnog prostora, svoje bi trebala odraditi i država, sa subvencijama za kupnju električnih automobila. Samo sa svestranom, masovnijom prisutnošću električnih automobila na hrvatskim cestama, i Hrvatska će kao država postati vidna na novodobnoj mapi automobilske industrije i energetske pretvorbe. Još iz daleka, za korištenje prilike koja se Hrvatskoj nudi, nisu dovoljni ljudi kao što je Mate Rimac – zaključio je Purgar.

A nakon razgovora – električne komponente izložbenih prostora većine proizvođača na 88. Genevi bile su još uočljivije. Uistinu, električna mobilnost je – sadašnjost. Dobro je stoga da se i naš koridor, pravac koji čini i A6 autocesta, pa tako i njezin dio naziva »Goranka«, krenuo opskrbljivati elektropunionicama. Jer bez njih, već kroz nekoliko godina, mobilnost će biti značajno prorijeđena. A to baš nikome ne bi trebao biti cilj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.