Vladina reakcija usljedila je ni dan nakon što je Novi list objavio nakanu Ministarstva kulture da umjesto fiksne uvede pristojbu razmjernu visini primanja pretplatnika, i neovisno o tome imaju li TV-prijemnik. Navodno je ideja Ministarstva kulture dočekana na nož i u većini drugih ministarstava i Vladinih resora
ZAGREB » Način plaćanja HRT pristojbe neće se mijenjati, kazao nam je jučer visoki Vladin izvor. Brza reakcija usljedila je ni dan nakon što je Novi list objavio nakanu Ministarstva kulture da kroz paket medijskih zakona reformira i HRT pristojbu. No, Iz Ministarstva kulture jučer su se oglasili priopćenjem iz kojeg se ne da iščitati bilo kakvo reteriranje u stavovima, ali se da iščitati kako u Ministarstvu od svega ne misle tek tako odustati.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić opovrgnula je danas medijska nagađanja da se uvodi novi model plaćanja HRT pristojbe koji predstavlja novi »porez« i ispričala se svim građanima uznemirenima napisima nakon jučerašnjeg priopćenja njenog ministarstva te preuzela osobnu odgovornost za krivu političku procjenu da ta tema neće s razine stručne rasprave prijeći u sfere politike.»Temeljem teksta u Novom listu u kojemu je u odgovorima bio citiran savjetnik za medije (Ministarstva kulture) Milan Živković, došlo je u spekulacijama do ideje da je riječ o nekom prijedlogu koji u svojim konzekvencama ima za posljedice politički sukob ili neusklađenost stavova«, kazala je ministrica na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture sazvanoj kako bi se opovrgnulo medijska nagađanja te objasnili ciljevi medijske strategije na kojima počinje raditi to ministarstvo, a koje je pitanje HRT pristojbe dio.Nije riječ ni o kakvom prijedlogu, već samo o početku rada na medijskoj strategiji koja će trajati nekoliko mjeseci, a u sklopu koje je pitanje načina financiranja javnih medija jedna od ključnih tema, pojasnila je ministrica. Istaknula je kako sadašnji sustav funkcionira dobro, te da Ministarstvo kulture »ne želi i nema nikakvu namjeru razgrađivati sustav koji dobro funkcionira nego ga eventualno samo unaprjeđivati«. Na početku rada na medijskoj strategiji, uz analizu postojećega stanja, ministarstvo je obavezno analizirati sve postojeće modele te ima pravo procijeniti koji je od njih za Hrvatsku primjeren.Jučerašnji istupi u medijima bili su tek pojašnjenje postojećih modela europske prakse financiranja javnih medija ili javne televizije, a dogodilo se to da je nešto što je još jučer bila isključivo teorijska rasprava dobilo pretjerane i neprimjerene političke konotacije, ustvrdila je.»Riječ je samo o stručnoj analizi modela koji se primjenjuju u određenim zemljama i ne radi se ni o kakvom prijedlogu ministarstva niti o sukobu između koalicijskih partnera. Model o kojemu je govorio Živković naprosto se našao u interesu teorijske analize«, pojasnila je.Budući da se ne radi ni o kakvom prijedlogu, već isključivo o unutarnjoj stručnoj analizi, ta tema niti je bila temom koordinacije ili rasprave niti na razini nižih tijela u vladi, a kamoli na razini koordinacije same vlade, istaknula je.»Osobno preuzimam odgovornost za sve loše konzekvencije koje su se pojavile u medijskim napisima, posebno u onima gdje se spominjalo i plašilo građane s uvođenjem novoga poreza, a u političkom smislu opovrgavam sve ideje da se radi o sukobu između koalicijskih partnera. To je moja odgovornost koju prihvaćam. Ne radi se o lošoj praksi već o tome da sam ja krivo procijenila da će ta tema moći ostati na razini rasprave struke i da neće imati dalekosežne političke konzekvencije«, kazala je.Također je naglasila, u svojstvu članice Predsjedništva HNS-a, da ta stranka ne podupire nikakve nove poreze u vremenu gospodarske krize.Što se tiče Živkovićeve odgovornosti, istaknula je kako je on na mjesto savjetnika u kabinetu imenovan od strane vlade, te će se tako o njegovom statusu odlučivati također na razini vlade. Vlastito mišljenje o pitanju odgovornosti odbila je iznijeti, naglasivši da će svoj stav o tome iskazati na vladi. (Hina)
Prigovori umirovljenika
U pojašnjenju što ga potpisuje glasnogovornica Nataša Petrinjak se kaže kako je reforma HRT pristojbe jedna je od ključnih tema rasprave o medijskoj politici, koja će biti otvorena do sredine 2013. godine i od čijeg ishoda ovisi kako će se i kada moguća reforma pristojbe provesti.
Poručuje se kako je razlog za pokretanje rasprave potreba je da se uspješan modela financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa, dok je drugi važan razlog taj da se ne može ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih. A onda se ponavlja sve zbog čega se javnost u hipu digla na noge, pa i to da »pristojba više ne bi bila svojevrsni »flat tax«, nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava«. Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj, opetuju iz Ministarstva. A za razliku od prvotne informacije novost je tek poruka: »Nikako se ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom«.
Kako je na čelu Ministarstva kulture HNS-ov kadar, ministrica Andrea Zlatar, čini se kako su se dvije ponajjače stranke vladajuće koalicije odlučile dohvatiti i oko ovog poreza, baš kao što su se nedavno posve razmimoišle gleda uvođenja poreza na nekretnine. No, premda je HNS žestoko digao glas protiv poreza na nekretnine držeći ga poreznim opterećenjem, sada iz HNS-ova ministarstva dolazi projekcija gotovo pa istovjetnog poreznog opterećenja. Navodno je ideja Ministarstva kulture dočekana na nož i u većini drugih Vladinih resora, poglavito ministarstvima što su po novom proračuna ostali bez značajnih sredstava u kojima teško shvaćaju potrebu da se dotira prisavskih 3.000 zaposlenika dok se zdravstvu, ili prosvjeti uzima.
Neprovediva ideja
– Stranke koje su pale nisko sada pod svaku cijenu izlaze van s idejama koje su neostvarive. Pokušavaju ljudima pojasniti da zapravo jako na njih misle, jer će njihovim mogućnostima prilagoditi HRT pristojbu – kazao nam je Branko Vukšić, predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te zastupnik Laburista. Što se same ideje o reformi pristojbe tiče, Vukšić ističe kako je neozbiljno od ministarstva da izlazi van s nečim što je neprovedivo.
– I sam sam za to da bogati plaćaju više od siromašnih, ako to ne ugrožava funkciniranje HRT-a, ali sve ovo je prekomplicirano da bi se moglo u nas provesti – veli Vukšić.
Vukšić je doduše mišljenja kako i javni servis i pristojbu treba čuvati kao zjenicu oka svoga, misli i da 80 kuna mjesečno za to nisu velika sredstva, no druga je stvar što, kako kaže, televizija tek treba postati kvalitetna i javna.
S HRT-a pak poručuju kako u ovome trenutku ne postoji precizan model niti izračuni o tome na koji bi način eventualno bilo izmijenjeno plaćanje pristojbe, te stoga trenutno to ne mogu ni komentirati. Dodaju kako kako u ovome trenutku model o kojem razmišlja Ministarstvo trenutno nema niti jedna članica EBU-a, te kako o mogućem uvođenju takvog modela razmišlja jedino Finska, te podsjećaju kako bi svaka promjena podrazumijevala i promjenu samog Zakona o HRT-u.
Barbara Matejčić, slobodna novinarka, baš će ovih dana napuniti pet godina od kada ne gleda televiziju, odnosno nema u stanu televizijskog prijemnika. Riješila ga se jer joj je program, takav kakav jest, jednostavno činio da se osjeće loše. No, makar bi se očekivalo, i makar je i sama svjesna Superhikovskog momenta u cijeloj priči po kojem se otima sirotinji da bi se dalo bogatima, ne bi se bunila protiv ovakvog nameta.
– Ne bi se bunila ako to znači poboljšanje HRT-a, ili očuvanje izvrsnog Trećeg programa Hrvatskog radija. Ne bi se bunila jer sam tip čovjeka koji smatra da treba participirati kada su u pitanju neke važne stvari do kojih nam je stalo – ističe Matejčić.
