Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 22° 22° 1
20. rujna 2018.
Odluka Višeg suda u Ljubljani

PRIJELOMNA PRESUDA U SUSJEDSTVU Slovenci su kredite u "švicarcima" riješili povoljnije od Hrvata

Snimio Silvano JEŽINA
Snimio Silvano JEŽINA
Autor:
Objavljeno: 28. siječanj 2018. u 19:50 2018-01-28T19:50:06+01:00

Presuda Višeg suda, kojom je kredit proglašen ništetnim, znači da problem neće biti rješavan konverzijom kredita iz švicarskih franaka u eure, po stanju u trenutku potpisivanja ugovora – kao u Hrvatskoj – nego njegovim poništenjem, što je po mišljenju naših slovenskih sugovornika za dužnike neusporedivo povoljnija opcija

Tragične sudbine dužnika koji su u Sloveniji od 2003., pa sve do 2008. godine, podigli kredite u švicarskim francima, zbog čega su se našli u nezavidnom položaju zbog rasta tečaja i kamata, ne razlikuju se previše od tragičnih slučajeva dužnika koji su se zadužili u švicarskim francima u Hrvatskoj.

Tako je jedna slovenska državljanka 2006. godine kod Unicredit banke podigla kredit od 162.600 švicarskih franaka, jer su joj u banci objasnili da nije kreditno sposobna za kredit u eurima. No kredit joj je isplaćen u tolarima, a kreditne obveze podmirivala je banci u eurima, preračunato u švicarske franke na dan dospjeća. Visina kredita tako je, preračunato u eurima, iznosila 101 tisuću eura.

Zahvaljujući takvom aranžmanu do sada je otplatila nešto više od 73 tisuće eura, no svejedno je dužna banci još skoro 106 tisuća eura, više od iznosa što ga je dobila na početku. Kako je zapisala na internetskim stranicama slovenske udruge Franak, koja okuplja slovenske žrtve bankarskih malverzacija s kreditima u švicarskim francima, citirana dužnica osjeća se »poniženo, prevareno i iskorišteno«, baš kao što su se osjećali i hrvatski dužnici u švicarskim francima.

No ono po čemu se Hrvatska i Slovenija razlikuju jest način na koji politika i pravosuđe u tim državama rješavaju ovaj problem. Za razliku od Hrvatske, u kojoj je dužnicima u švicarskim francima, zahvaljujući zakonu donesenom u vrijeme vlade Zorana Milanovića, omogućeno pretvaranje kredita u švicarskim francima u eurske kredite, u Sloveniji takav zakon nije donesen, unatoč zauzimanju tamošnje udruge Franak.

No zato je Slovenija prije nekoliko dana dobila prvu pravomoćnu presudu kojom je Viši sud u Ljubljani kredit što ga je banka Sparkasse dodijelila 2008. godine proglasio ništetnim. Prema riječima odvjetnika Roberta Preiningera, koji je zastupao dužnika u tom sporu – koji je  želio ostati anoniman i zato njegov identitet nije objavljen – riječ je o prvom slučaju takve presude ne samo u Sloveniji, nego i u Europskoj uniji.

Brisanje hipoteke

Što znači pravomoćno proglašavanje kredita ništetnim? Radi se o rješenju koje je u nekim slovenskim medijima proglašeno »radikalnim«. Presuda drugostupanjskog Višeg suda u Ljubljani nalaže banci da izbriše hipoteku koju je upisala na nekretninu koju je zajmoprimac ponudio kao jamstvo kredita, dok stranke u sporu moraju vratiti drugoj strani sve što su primile temeljem kreditnog ugovora.

Banke će morati napraviti korekciju, odnosno novi obračun kreditnog duga, i to na osnovi iznosa koji je od banke kreditora povučen te svote koju je kroz dosadašnje rate banci vratio dužnik. U konkretnom slučaju dužnik koji je 2008. primio 111 tisuća švicarskih franaka, odnosno 67 tisuća eura, a koji je 2015. godine bio dužan još 72 tisuće eura, morat će banci platiti samo razliku od onog što je primio i onog što je banci otplatio, odnosno oko 20 tisuća eura.

Presuda Višeg suda, kojom je kredit proglašen ništetnim, znači da problem neće biti rješavan konverzijom kredita iz švicarskih franaka u eure, po stanju u trenutku potpisivanja ugovora – kao u Hrvatskoj – nego njegovim poništenjem, što je po mišljenju naših slovenskih sugovornika za dužnike neusporedivo povoljnija opcija.

»Ovo je rješenje nesumnjivo bolje za dužnike od konverzije. Dok se dužnicima u Hrvatskoj glavnica nakon konverzije smanjila za oko 30 posto, proglašenje kreditnog ugovora ništetnim u cjelini još je povoljnije za dužnike«, objašnjava za Novi list odvjetnik Aleš Majcenovič, koji je u vrijeme podnošenja povijesne tužbe protiv Sparkasse banke bio predsjednik slovenske udruge Franak i koji sada zastupa oštećenike u nekoliko sličnih predmeta.

Slovenska udruga Franak, koja djeluje od početka 2015. godine i blisko surađuje sa sličnom udrugom koja djeluje u Hrvatskoj, objašnjava da je njegova udruga pomogla podizanje tužbe kojom je zatraženo proglašenje kredita ništetnim.

Zanimljivo je da je prvostupanjski sud u cijelosti odbio tužbeni zahtjev, no Viši sud u Ljubljani iznenadio je i odvjetnike tužitelja kada nije samo djelomično poništio kreditni ugovor, nego je cijeli ugovor proglasio ništetnim. Viši je sud prihvatio stajalište da su banke znale za vjerojatnost rasta tečaja švicarskog franka, što ukazuje na njihove špekulativne namjere.

Pravnici nisu jedinstveni

»Zatražili smo proglašenje cijelog ugovora, a ne samo valutne klauzule kao nepoštenog kreditnog uvjeta, ništetnim, a sud je naposljetku uvažio naše argumente«, kazao nam je Majcenovič, podsjetivši da je takvoj odluci umnogome pomogla i povijesna presuda koju je u međuvremenu donio i Sud EU. Presudom europskog suda presuđeno je da banke kod odobravanja kredita u stranoj valuti moraju zajmoprimcu pružiti dovoljno informacija, uključujući moguće rizike i vjerojatnost njihova ostvarivanja, kako bi zajmoprimac mogao donijeti razboritu i informiranu odluku.
Aktualna predsjednica slovenske udruge Franak Alja Prestar objasnila nam je da su u Sloveniji banke dodijelile oko 16 tisuća kredita u »švicarcima«, a u ovom trenutku ih je još oko 12 tisuća, dok su ostali otplaćeni.

Dosad je pred slovenskim sudovima uloženo stotinjak tužbi protiv banaka zbog kredita u »švicarcima«. Prestar vjeruje da presuda Višeg suda u Ljubljani otvara vrata da se i ostali kreditni ugovori u švicarskim francima proglase ništetnima. »Ovo je prva pravomoćna presuda koja po našem mišljenju jamči buduću sudsku praksu, jer vjerujemo da će i drugi sudovi u određenoj mjeri morati slijediti ovu presudu«, uvjerena je Prestar.

Slovenski pravnici oko tog pitanja ipak nisu jedinstveni. Dok jedni, poput, primjerice, odvjetnika Preiningera, smatraju da viši sudovi svojim odlukama oblikuju sudsku praksu i da u pogledu ustavnog prava na jednak tretman pred zakonom nije dopušteno da sudovi u sadržajno usporedivim stvarima odlučuju različito, drugi su skeptičniji.

Svoju skepsu objašnjavaju činjenicom da je sud u ovom predmetu ugovor proglasio ništetnim zbog neispunjavanja obaveza zajmodavca, odnosno zbog propusta u davanju informacija o rizicima zaduživanja u »švicarcima«, a slučajevi se međusobno razlikuju i sud će pojedinačno odlučivati o ponašanju banke u svakom pojedinom predmetu.

Ni slovenske banke, sudeći po reakciji Sparkasse, neće popustiti bez borbe. Iz Sparkasse banke, kako prenosi ljubljanski Dnevnik, poručuju da će protiv presude kojom je njezin kreditni ugovor upotrijebiti sva raspoloživa sredstva. U ovom slučaju, s obzirom na to da je presuda pravomoćna, ta su sredstva ograničena i svode se na mogućnost podnošenja zahtjeva za revizijom presude pred Vrhovnim sudom, a u banci razmišljaju i o tužbi kojom će osim glavnice zatražiti i kamatu.

Poseban zakon bio bi brži i jeftiniji

No za borbu slovenskih dužnika protiv banaka ključna će biti odluka Vrhovnog suda u jednom drugom predmetu, koja se očekuje uskoro. Prema riječima naših slovenskih sugovornika, slučaj pred Vrhovnim sudom tipičan je u svojoj drastičnosti. Najmoprimac je u tom slučaju prije osam godina primio 130 tisuća eura, u međuvremenu je otplatio 80 tisuća, a još je dužan 244 tisuće eura!

»Vjerujemo da će i ta presuda biti presedanska i da će ostali, niži sudovi, morati slijediti taj pravorijek Vrhovnog suda. No i presuda Višeg suda u Ljubljani je važna i drugi će je sudovi u određenoj mjeri morati poštivati«, kaže Majcenovič, objašnjavajući da u Sloveniji, baš kao i u Hrvatskoj, sudsku praksu stvaraju sudovi, dok za jedinstvenu sudsku praksu i primjenu zakona brine Vrhovni sud. Zato je odluka Vrhovnog suda u ovom slučaju toliko važna.

No slovenska udruga i dalje ne odustaje od donošenja posebnog zakona kojim će se osigurati sistemsko rješenje problema, s obzirom na to da je pravosudni put za osporavanje kredita u »švicarcima« za dužnike skup i neizvjestan.

»Poseban zakon bio bi brži i jeftiniji, s obzirom na relativno visoke slovenske sudske takse i dugotrajnost postupaka. Upućivanje 15 tisuća ljudi da svoja prava zaštite pred sudovima nije pravedno. Zato inzistiramo na donošenju posebnog zakona«, podvlači Alja Prestar.

Prijedlog zakona predviđa konverziju kredita u švicarcima u eure po tečaju na dan sklapanja ugovora, kao i promjenu iz kamate vezane uz Libor u Euribor. Udruga Franak uputila je svoj zakonski prijedlog u parlamentarnu proceduru koncem prosinca, no malo je vjerojatno da će zakonski prijedlog udruge Franak dobiti potporu većine zastupnika u slovenskom Državnom zboru, a oko tog zakonskog rješenja podijeljena je i vladajuća stranka slovenskog premijera Mira Cerara.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka