Šeks je uvjeren da bi izuzimanje stranaca iz povrata imovine izazvalo »vrlo opasne zapletaje u odnosima s europskim zemljama i SAD-om«
AGREB Najjača oporbena stranka, HDZ, protivi se izmjenama Ustava kojima bi se strane državljane izuzelo iz prava na povrat imovine oduzete u vrijeme SFRJ. Ako bi Vlada krenula u takve izmjene, matematički bi mogli i bez HDZ-a u Saboru skupiti potrebnu dvotrećinsku većinu.
No, malo je vjerojatno da bi doista uz zastupnike vladajuće koalicije stali i svi ostali zastupnici, osim HDZ-ovih. U HDZ-u, pak, smatraju da bi takve ustavne promjene bile protivne međunarodnom pravu te politički štetne za Hrvatsku.
Zaštita interesa
– Bio bi vrlo opasan presedan ako bi se išlo u promjene Ustava i tako diskriminiralo državljane drugih zemalja, da oni budu eliminirani iz prava na povrat imovine. Time bi se otvorila vrata prema Hrvatskoj kao zemlji koja ne poštuje temeljne demokratske standarde i izigrava temeljna načela pravne sigurnosti, kazao nam je potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks.
Vlada Jadranke Kosor, koja je predložila izmjene zakona i ukidanje odredbe o bilateralnim sporazumima, procijenila je da bi Hrvatskoj za naknadu oduzete imovinu trebalo oko milijardu kuna, što u u novcu, što u državnim obveznicama. U tom trenutku, a radi se o lipnju prošle godine, u Hrvatskoj je bilo zaprimljeno 4.211 zahtjeva stranih državljana za povratom imovine. Međutim, Vlada je i tada upozorila da se ne može znati točan broj stranih državljana koji bi u konačnici iskoristili pravo na povrat ili na eventualnu odštetu.
Upozorio je pritom i na moguće političke posljedice, pa čak i blokiranje puta prema Europskoj uniji s obzirom da zemlje članice još moraju ratificirati hrvatski ugovor o pristupanju. Šeks je uvjeren da bi takva odluka izazvala »vrlo opasne zapletaje u odnosima s europskim zemljama i SAD-om«. Na pitanje ne boji li se da bi se, u slučaju da parlamentarna većina doista pokrene ustavne promjene, a HDZ bude protiv, stvorila slika da u HDZ-u više vode računa o stranim interesima, nego o hrvatskim, Šeks odgovara niječno.
– Ne, jer je moguće zakonsko rješenje koje bi bilo i pravedno i pravično prema strancima kojima je oduzeta imovina i koje bi ujedno zaštitilo ekonomske interese Hrvatske, tvrdi Šeks.
Pitanje vjerodostojnosti
I bivši ministar pravosuđa iz redova HDZ-a Dražen Bošnjaković smatra da se ovo pitanje ne može rješavati izmjenama Ustava.
– Ako bi se to stavilo u Ustav, to bi dovelo u pitanje vjerodostojnost Hrvatske unutar EU-a i bacilo sumnju na stanje pravne države u Hrvatskoj, upozorio je Bošnjaković. Bivši ministar otkriva da je u vrijeme njegova mandata Ministarstvo pravosuđa, kao drugostupanjsko tijelo, ispostavama državne uprave u županijama, koje u prvom stupnju rješavaju zahtjeve za povratom imovine, uputilo naputak da uvažavaju presudu Vrhovnog suda u slučaju nasljednika Zlate Ebenspanger.
Tom je presudom nasljednicima ove brazilske državljanke dano pravo na povrat imovine, unatoč tome što Hrvatska i Brazil nemaju sklopljen bilateralni sporazum, a postojeći zakon o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunizma predviđa mogućnost povrata samo državljanima onih zemalja s kojima je takav sporazum sklopljen. Bošnjaković tvrdi da je, prema njegovim saznanjima, na županijskoj razini u tijeku nekoliko postupaka povrata koji bi se trebali temeljiti na spomenutoj presudi.
Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt – za vrijeme čijeg mandata je parafiran sporazum s Austrijom o povratu imovine, ali se od njega, pod pritiskom javnosti odustalo – smatra da najprije treba analizirati situaciju, jer se »mora znati što se traži i tko se sve javlja sa zahtjevom«.
– Ne mogu se odluke donositi napamet. No, mislim da promjena Ustava ne bi prošla u EU. Time bismo izazvali cijeli svijet protiv sebe. Bilo bi jako loše kada bi izmjene Ustava išle u smjeru smanjivanja temeljnih prava i zaštite vlasništva, zaključila je Škare Ožbolt.
