ZAGREB – Kad je u studenome Vlada u parlament u drugo čitanje poslala konačni prijedlog novog Zakona o reviziji, koji nadzor nad radom revizorskih društva daje Ministarstvu financija, jedan je član Vlade prokomentirao da se nešto dobro izrodilo i iz toga što Hrvatska gotovo dvije godine kasni s donošenjem tog zakona, u koji je još 2016. godine morala ugraditi odredbe iz EU direktive o reviziji. Vlada je o tom zakonu raspravljala nepunih mjesec dana nakon objave novih financijskih izvješća za Agrokor u kojima je izvanredna uprava pokazala drastično lošije stanje u tom koncernu nego što ga je prikazivala dotadašnja uprava, a potvrđivala revizorska tvrtka Baker Tilly, koju je istoimena međunarodna grupacija nakon toga isključila iz svoje mreže, pa je komentar ministra s kojim smo razgovarali u pauzi sjednice bio razumljiv.

– Zamislite da je država već tada imala nadzor nad radom revizorskih društava, a da je isplivalo to što je isplivalo. Bilo bi to dovoljno strašno za Vladu i bez toga da Ministarstvo financija vodi Zdravko Marić za kojeg je oporba već jednom tražila opoziv u Saboru zbog Agrokora, što je bio i povod za raskid Vlade HDZ-a i Mosta, objašnjavao nam je tada član Vlade.

Nezavisno tijelo

Upravo je raspad prve Vlade Mosta i HDZ-a u lipnju 2016. godine jedan od razloga zbog kojih Zakon o reviziji s novim pravilima nije donesen ranije, pa je u lipnju ove godine Europska komisija prijavila Hrvatsku Sudu EU-a zbog nepotpunog prenošenja EU direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo. Najveća novina je to da nadzor revizorskih društava mora obavljati nezavisno tijelo, a ne njihova Komora.

Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2018. godine i Ministarstvo financija će biti nadležno za nadzor svih revizorskih društava i ovlaštenih revizora te izricanje nadzornih mjera i izdavanje odobrenja za rad. Odbor za javni nadzor revizije prestaje s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.

Iako je Ministarstvo financija spletom okolnosti izbjeglo potencijalno neugodnu situaciju, bit će zanimljivo vidjeti što će se događati u sljedećim godinama kad je za očekivati da će se pokrenuti sudski sporovi u kojima će se moguće osporavati nova revizorska izvješća, pa bi sudovi mogli zatražiti analizu novog nadzornog tijela.

Prihodi više do 200 revizorskih društava godišnje su veći od pola milijarde kuna, a Ministarstvo tek treba angažirati stručnjake iz područja revizije, koji će to poslovanje ubuduće nadzirati. Neće to biti najlakši posao, s obzirom na to da plaće u javnom sektoru nisu konkurentne onima koje u privatnom mogu dobiti ti stručnjaci, ali naši sugovornici iz Ministarstva tvrde da se već pregovara s potencijalnim kandidatima.

Javni interes

Što se tiče financijskih sredstava, u državnom su proračunu za 2018. godinu za tu namjenu osigurana sredstva u iznosu od 2,55 milijuna kuna, dok je plan za 2019. godinu nešto manji 2,365 milijuna kuna.

Iz Ministarstva financija napominju i da će se, sukladno novom Zakonu o reviziji, aktivnosti nadzora i ostalih zadaća financirati i iz drugih izvora, kao što su naknade za izdavanje odobrenja za rad ili naknade za polaganje ispita. Ta sredstva su namjenska i koristit će se, pojašnjavaju, za edukaciju ovlaštenih državnih službenika s ciljem stjecanja specifičnih znanja iz područja nadzora, za programska rješenja i slično.

– S obzirom na recentna zbivanja i važnost funkcioniranja revizijske profesije općenito, Ministarstvo financija preuzelo je odgovornost u vidu nove nadzorne uloge, sve sa svrhom unapređenja kvalitete nadzora revizorskih društava i ovlaštenih revizora koji je do sada provodila Hrvatska revizorska komora, poručuju iz Ministarstva, a iako to ne spominju očito je da pod recentnim zbivanjima misle na ono što se zbivalo u Agrokoru.

Ta je tvrtka prema zakonu o računovodstvu subjekt od javnog interesa, kao i svi koji zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od 5 milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine. Novi zakon propisuje da će ubuduće takve tvrtke morati angažirati najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva za obavljanje revizije. Uz to, istog revizora neće moći imati više od sedam godina, a Ministarstvo će barem jednom u tri godine morati provoditi nadzor revizorskih društava koja revidiraju poslovanje tih sistemskih važnih tvrtki. Za ostala revizorska društva nadzor će se provoditi barem jednom u šest godina. Rezultate nadzora i poduzete mjere ministarstvo će objavljivati na internetskim stranicama.