Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 1
Sutra: 16° 16° 1
19. svibnja 2019.
Prijetnja zdravlju

OPASNA AZBESTOZA Fond za uklanjanje azbesta "presušio", a umrlih u Hrvatskoj - sve više

Proizvodnja i upotreba azbestnog materijala u Hrvatskoj je zabranjena od 2006. godine / Foto Vedran KARUZA
Proizvodnja i upotreba azbestnog materijala u Hrvatskoj je zabranjena od 2006. godine / Foto Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 8. studeni 2017. u 7:01 2017-11-08T07:01:00+01:00

U 2011. broj oboljelih je bio 1,4 na sto tisuća ljudi, dvije godine kasnije incidencija je povećana na dva oboljela. Subvencioniranje uklanjanja azbesta iz kućanstava počelo je 2008. no u srpnju lani sredstva su »presušila« pa se program više ne provodi

ZAGREB - Od 2010. do 2015. godine u Hrvatskoj je, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica akumuliranja azbesta u organizmu umrla 441 osoba, a ono što posebno zabrinjava jest činjenica da broj oboljelih raste. U 2011. godini broj oboljelih je bio 1,4 na sto tisuća ljudi, dvije godine kasnije incidencija je povećana na dva oboljela. Od posljedica pušenja umire daleko više ljudi, oko dvije tisuće godišnje, no činjenica je da azbesta u okolini često nismo niti svjesni, i ne znamo da živimo pod azbestnim krovom ili fasadom.

Proizvodnja i upotreba azbestnog materijala u Hrvatskoj je zabranjena od 2006. godine, a dvije godine kasnije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo sa subvencioniranjem uklanjanja azbesta iz kućanstava tako što je sakupljačima i oporabiteljima plaćao njegov odvoz i zbrinjavanje. Iako su građani sami morali angažirati i platiti građevinarce koji su azbestni materijal skidali, ili su pak to činili sami, plaćeni odvoz i zbrinjavanje bili su od velike pomoći jer su barem donekle umanjili trošak, dok je i sav skinuti otpad bio propisno i zbrinut. Do srpnja prošle godine je, zahvaljujući mjeri, uklonjeno i zbrinuto 53 tisuće tona azbestnog građevinskog materijala, najviše s krovova i fasada (fasadne salonitne ploče). U Zagrebačkoj županiji je prikupljeno najviše, 9,4 tisuće tona, a u Dubrovačko-neretvanskoj najmanje azbestnog otpada, svega 83 tone, u Primorsko-goranskoj županiji pak 6,3 tisuće tona.

Presušen fond

U srpnju prošle godine u Fondu je, međutim, »presušilo«, novca za azbest više nema te se program otad ne provodi. Postavlja se pitanje je da li i ono što se otad s kuća skine završi propisno zbrinuto, u za to predviđenim kazetama koje se nalaze u 13 županija. Prije nego što je nestalo novca, donesen je Pravilnik o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom koji sadrži azbest, kojim je propisano da najkasnije do kolovoza ove godine sve općine i gradovi svojim građanima moraju uputiti zahtjev da im dostave podatke o azbestu u ili na svojim kućanstvima – lokaciju, približnu količinu, vrstu.

Kako doznajemo u Fondu, samo je 89 općina i gradova od njih ukupno 555 u državi takve pozive dosad raspisalo i prikupilo podatke, dok je nepoznat podatak o tome koliko ih je pak realiziralo i obavezu iz pravilnika da sami, umjesto Fonda, građanima subvencioniraju odvoz i zbrinjavanje azbestnog otpada.

Moja Rijeka bez azbesta

Grad Rijeka pokrenuo je akciju i prikuplja podatke o građevinama koje sadrže azbest i to s ciljem planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest. Prema tom Pravilniku, vlasnici, odnosno korisnici građevina u kojima se nalazi azbest, dužni su odazvati se pozivu i dostaviti podatke o lokaciji građevine te procjeni količine, vrsti i stanju materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad. Više o akciji može se vidjeti na web stranici Grada: www.rijeka.hr/prijavite-gradevinu-u-kojoj-se-nalazi-azbest/. Kao dio akcije udruga Moj otok održat će 11. studenog u HKD-u s početkom u 17 sati predavanje o štetnosti azbesta i kako ga na siguran način ukloniti i zbrinuti, a sat prije i poslije predavanja bit će izloženi proizvodi partnera koji u ovakvim prilikama nude posebne pogodnosti.

U PGŽ-u je obavezu popisivanja azbesta na svom području ispunilo samo sedam jedinica lokalne samouprave – Delnice, Kraljevica, Kostrena, Viškovo, Rab, Punat i Omišalj. Delnice su, primjerice, dostavile podatak o čak 70.500 četvornih metara azbestnog materijala na svom području, Kostrena je prijavila nešto malo manje od 24 tisuće četvornih metara, Rab oko 7.800, Punat oko 3.500, Kraljevica oko 2.900. Rijeka, za koju se procjenjuje da samo na krovovima ima gotovo 1.000 tona azbestnog pokrova, tek će ovih dana objaviti poziv fizičkim osobama da joj dostave podatke, a građani su dužni svoj azbest prijaviti u roku koji općina ili grad navedu. Što će svuda u Hrvatskoj nakon prikupljanja podataka, međutim, biti, manje je poznato. Činjenica je da država i dalje subvencionira energetsku obnovu kuća i zgrada, no skidanje azbestnih krovova i fasada više joj nije u fokusu, unatoč opasnosti.

Opasna prašina

Azbestni materijal tijekom svog životnog vijeka, i pod utjecajem vremenskih prilika, posebno bure, stalno otpušta male količine azbestnih čestica, a posebno je opasno kad ga se ošteti ili nepropisno uklanja. Uklanjanje bi trebalo prepustiti građevinarcima koji bi trebali nositi zaštitna odijela i maske te sve što skidaju prvo dobro namočiti kako se ne bi dizala azbestna prašina. Kod uklanjanja azbesta s krovova posebno je važno materijal ne bacati s visine nego ga lagano spuštati na tlo, a onda ga i propisno, zatvorenog, prevesti u za to predviđena reciklažna dvorišta odnosno kazete.

Pitanje je koliko se građana, ali i građevinaraca, međutim, pridržava pravila, i gdje azbest lani od srpnja završava. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu i sigurnost na radu, prošle je godine bilo 153 ukupno oboljelih od profesionalnih bolesti, od čega je većina njih, 98, bilo uzrokovano azbestom. Najviše je profesionalnih oboljenja zbog azbesta imala Dubrovačko-neretvanska županija, 46, a PGŽ 31 oboljelog, na trećem mjestu Splitsko-dalmatinska županija s 26 oboljelih.

Velika prijetnja

Nenad Maljković, magistar sigurnosti i predsjednik udruge Moj otok iz Punta, koja je 2012. na Krku pokrenula akciju »Moja Hrvatska bez azbesta!«, te širom Hrvatske održava predavanja o uklanjanju azbesta, upozorava kako je vakuum, nastao u srpnju prošle godine, izuzetno velika prijetnja, jer će većina azbestnog opasnog otpada završiti negdje u prirodi. Jedan od prijedloga udruge je da se, kaže Maljković, povratom dijela uplaćenog PDV-a pokriju troškovi zbrinjavanja.

– Kancerogeni azbestni otpad nije stvar pojedinca već društva uopće i zato svi zajedno trebamo naći prihvatljivo rješenje kako taj opasni otpad ne bi završio u prirodi, ističe Maljković. Postavlja pitanje ima li Fond novaca samo za luksuz – energetsku obnovu, kupnju automobila na električni pogon i subvencioniranje kupnje kućanskih aparata, a ne i za zdravlje, i to zdravlje sirotinje koja živi pod azbestnim krovovima i fasadama.

Kako odgovaraju iz Fonda, kompletan sustav gospodarenja građevinskim otpadom traži bolje rješenje. Potrebno je donijeti Uredbu temeljem koje će Fond uprihoditi naknadu za odlaganje građevinskog otpada, iz čega bi onda bila osigurana sredstva za gospodarenje azbestnim otpadom. To ne znači, napominju, da su građani onemogućeni i dalje ga propisno zbrinjavati putem svojih komunalnih društava, jer na 17 odlagališta u Hrvatskoj postoje kazete za njegovo odlaganje. Također, građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti do 200 kilograma tog otpada svakih šest mjeseci, a gradovi i općine su dužni komunalcima koji upravljaju reciklažnim dvorištima nadoknaditi troškove, zaključuje Fond.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka