Među radno sposobnim nezaposlenim osobama koje ostvaruju pravo na pomoć najviše je osoba u ranoj produktivnoj dobi od 30 do 45 godina (33,7 posto)
ZAGREB Kada jednom uđe u sustav socijalne skrbi, radno sposobna osoba teško će se vratiti na tržište rada. Radno sposobna osoba u dobi je od 15 do 64 godine života, a prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih lani je u Hrvatskoj bilo 44.911 radno-sposobnih nezaposlenih primatelja pomoći za uzdržavanje, ili 1.954 osobe više nego godinu dana radnije. Tijekom 2010. i 2011. godine, došlo je do pada broja korisnika pomoći za uzdržavanje dijelom i zbog oštrijih kriterija za ostvarivanje pomoći ali i obveze korisnika da prihvati mjere poticanja njihove radne i socijalne integracije. No, lani je broj korisnika porastao što je uglavnom posljedica krize, odnosno smanjenja plaća i zatvaranja radnih mjesta. Tako se predviđa da će i dalje rasti broj korisnika prava na pomoć za uzdržavanje, jer zbog gospodarske krize i dalje veći broj radnika ostaje bez zaposlenja. Dio njih ulazi u sustav socijalne skrbi nakon što im prestanu ostvarivati pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Samohrani roditelji
U kojoj se mjeri teška gospodarska situacija odrazila na sustav socijalne skrbi dijelom kazuje i podatak o strukturi korisnika. Naime, tijekom 2011. godine pomoć za uzdržavanje primalo je podjednako samaca i obitelji s više djece. Lani su, pak, prevladavale obitelji s više djece, odnosno pomoć za uzdržavanje primalo je 14.382 višečlanih obitelji, a njihov udjel u ukupnom broju primatelja pomoći bio je 32 posto. Samaca je bilo 11.785 ili 26,2 posto, a u toj populaciji prevladavaju muškarci (58,2 posto). Zatim slijede obitelji bez djece (17,7 posto), obitelji s jednim djetetom (15,1 posto) i samohrani roditelji s jednim djetetom kojih je 2.143 ili 4,8 posto. Među samohranim roditeljima s jednim djetetom prevladavaju žene (75,6 posto). Ti podaci izneseni su u najnovijem izvještaju o provedbi Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja (JAP) u 2012. godini što ga je izradilo Ministarstvo rada i mirovinske skrbi.
S obzirom na dužinu primanja pomoći za uzdržavanje, navodi se u izvještaju, i nadalje zabrinjava činjenica da prevladavaju osobe koje pomoć primaju preko tri godine (40 posto). U populaciji koja pomoć prima duže od tri godine je 8.888 ili 49,5 posto žena. Od jedne do tri godine pomoć prima 34,4 posto korisnika (od toga 49,6 posto žena), a najmanje je osoba koje pomoć primaju do 12 mjeseci (25,7 posto) pri čemu je udio žena 48,3 posto.
Porazni podaci kazuju kako je među radno sposobnim nezaposlenim osobama koje ostvaruju pravo na pomoć za uzdržavanje najviše osoba u ranoj produktivnoj dobi od 30 do 45 godina života (33,7 posto) i u dobi od 46 do 55 godina (25,1 posto), odnosno te dvije skupine predstavljaju udio od 58,8 posto u ukupnom broju radno sposobnih nezaposlenih osoba na skrbi. Gledano prema mlađim kao i prema starijim dobnim skupinama, udio radno sposobnih nezaposlenih osoba korisnika pomoći za uzdržavanje se proporcionalno smanjuje.
Niža naobrazba
Među radno sposobnim nezaposlenim korisnicima pomoći za uzdržavanje i nadalje prevladavaju osobe niže naobrazbe (bez škole, s nezavršenom i završenom osnovnom školom), kojih je 29.495 ili 65,7 posto dok je sa srednjom stručnom spremom 32,8 posto osoba. Iako je postotak nezaposlenih korisnika pomoći za uzdržavanje među populacijom koja ima višu ili visoku naobrazbu najniži, upravo se u toj grupi u godinu dana dogodio značajan pomak. Naime, lani je u ukupnom broju korisnika pomoći za uzdržavanje bilo 1,5 posto osoba s višom školom ili fakultetom, a to je u odnosu na 2011. godinu povećanje od jedan posto. Podaci za prošlu godinu pokazuju manja odstupanja od podataka iz prethodnih godina što, kako se navodi u JIM-u, ukazuje na činjenicu da je struktura nezaposlenih radno sposobnih korisnika pomoći za uzdržavanje vrlo slična po istaknutim obilježjima, te da se radi o kategoriji korisnika koja se teže zapošljava.
