Odluka do kraja mjeseca

Neuspjeli eksperiment: Ostojić odustaje od smjenskog rada na odjelima kirurgije i intenzivne njege

Ljerka Bratonja Martinović

Iz smjenskog rada najvjerojatnije će biti izuzeti i liječnici koji se bave nastavnim radom. Za ministra Ostojića, koji je upravo smjenskim radom namjeravao kompenzirati trošak novog kolektivnog ugovora u zdravstvu, odstupanje od tog plana znači dodatni financijski udar na proračun 



ZAGREB Ministar zdravlja Rajko Ostojić spreman je odustati od smjenskog rada na odjelima gdje se pokazalo nemogućim raditi u smjenama, a iz njega će po svemu sudeći izuzeti i liječnike koji se bave nastavnim radom, doznaje se u Ministarstvu zdravlja.


Tako će se gotovo sigurno rad u kirurškim salama i na odjelima intenzivne njege vratiti na stari sustav dežurstava, jer se upravo kirurgija pokazala najslabijom točkom smjenskog rada. Međutim, i mnogi drugi bolnički odjeli imaju ozbiljnih problema s organizacijom rada, pa se može očekivati da će ministar uskoro biti zasut zahtjevima za vraćanje u sustav dežurstava.


Odluka o ukidanju smjenskog rada na odjelima koji ga nisu uspjeli organizirati očekuje se do kraja mjeseca, kada bolnicama koje su prve ušle u novi sustav rada, poput riječkog KBC-a, ističe dvomjesečni »probni rok«. 


Puni pogon


Hitni povratak na staro traže i uprave medicinskih fakulteta, jer će, kako tvrde, ako se smjenski rad nastavi u pitanje doći završetak akademske godine. Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Davor Miličić, upozorio je nadležna ministarstva da od uvođenja smjenskog rada studenti ne mogu redovito odrađivati vježbe, a nastavnici koji se svakodnevno rotiraju u smjenama ne mogu postići kontinuitet nastave.  

 – Ozbiljno se dovodi u pitanje kako ćemo tehnički završiti akademsku godinu. Studenti su zbog smjenskog rada prepušteni sami sebi, trebali bi na vježbe dolaziti po noći, a dodatan je problem edukacija specijalizanata koju se na ovaj način ne može obaviti u roku – upozorava Miličić. Smjenski će rad, tvrdi, stvoriti neslućene probleme jer se limitiranjem radnih sati liječnike koji hoće raditi u tome onemogućuje. »Mi smo se na kardiologiji prilagodili smjenskom radu, ali zapravo ne radimo s punim pogonom, nego poslijepodne i noću dežuramo kao i prije. Ne možemo raditi u smjenama, jer za to nema ni resursa, ni ljudi, niti nam limiti to dozvoljavaju«, veli Miličić. 


 Manjak liječnika


Smjenski je rad, zaključuje Miličić, neprovediv uz dramatičan manjak liječnika i trebalo bi se vratiti na stari način rada dok se ne stvore uvjeti za novi smjenski ustroj. 


  – Ne postoje ni ljudi koji bi popunili rupe u smjenskom radu, niti novac za njihovo zapošljavanje – poručuje Miličić. 


  Za ministra Ostojića, koji je upravo na smjenskom radu računao u velikoj mjeri kompenzirati trošak novog kolektivnog ugovora u zdravstvu, odstupanje od tog plana znači dodatni financijski udar. Koliko će taj potez koštati državni proračun, ovisit će o tome tko će na kraju ostati u smjenskom radu.


Prema računicama sindikata, prema novom kolektivnom ugovoru dežurstva liječnika na godišnjoj razini stoje oko 173 milijuna kuna, a smjenski rad trebao je potrebu za dežurstvima svesti na najmanju moguću mjeru. Smjenski rad računa se kao redovan rad, te je trošak za poslodavca u takvoj organizaciji rada bitno manji nego u sustavu dežurstava.