Nakon prosvjeda privatnih logopeda i upozorenja da bi dio ordinacija mogao prestati raditi, Ministarstvo zdravstva poručuje da je spremno razgovarati sa strukom i tražiti rješenja za otvorena pitanja provedbe Zakona o logopedskoj djelatnosti.

U priopćenju koje su danas objavili ističu da su zaštita korisnika i profesionalni standardi važni, ali i da se dostupnost terapije mora unaprijediti, osobito za djecu i njihove obitelji.

Reakcija Ministarstva dolazi nakon što je Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) upozorila da bi, prema rezultatima njezine ankete, više od 40 posto privatnih logopedskih praksi moglo prestati s radom ako ne uspiju zadovoljiti nove minimalne tehničke uvjete.

Udruga procjenjuje da bi zbog toga više od 7000 korisnika moglo ostati bez mjesta na kojem trenutačno primaju terapiju. Riječ je o procjeni udruge, a ne o potvrđenom broju budućih korisnika bez skrbi.

Logopedi su kao problem istaknuli zahtjeve koji se odnose na veličinu prostorija, visinu stropa, širinu vrata i sanitarne čvorove.

Tvrde da bi takvi uvjeti mogli onemogućiti nastavak rada i u kabinetima u kojima se terapija godinama uspješno provodi, a posebno su zabrinuti za korisnike u sredinama u kojima nema dostupne alternative. Pokrenuli su peticiju, a Ustavnom sudu podnesen je i prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom.

Iz Ministarstva ističu da je zakonsko uređivanje logopedske djelatnosti, nakon dugogodišnjih zahtjeva struke, važan korak u zaštiti korisnika i uspostavljanju profesionalnih standarda.

Priznaju da primjena novih propisa otvara pitanja o uvjetima rada i pojedinim odredbama te poručuju da su otvoreni za argumentirane prijedloge i konstruktivnu raspravu.

Kao jedan od konkretnih koraka navode pripremu izmjena pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za obavljanje zdravstvenih djelatnosti, koje će obuhvatiti i logopediju.

Nakon donošenja Zakona o logopedskoj djelatnosti, objašnjavaju, na logopede se primjenjuju standardi zdravstvene struke, umjesto dosadašnjih uvjeta za osnivanje djelatnosti iz gospodarskog sektora.

Međutim, Ministarstvo u današnjem priopćenju ne precizira koje bi se odredbe pravilnika mogle mijenjati niti znači li najavljena revizija da će sporni prostorni zahtjevi biti ublaženi.

Upravo je to jedno od ključnih pitanja za privatne logopede, koji upozoravaju da bi bez pravodobnih promjena mogli izgubiti pravo na rad u postojećim prostorima.

Ministarstvo najavljuje i rad na povećanju dostupnosti logopedske skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući mogućnost ugovaranja usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Osnivanje Hrvatske komore logopeda trebalo bi, prema njihovu stajalištu, dodatno pridonijeti razvoju struke, profesionalnoj odgovornosti i stručnoj podršci.

Istodobno priznaju da su duge liste čekanja i dalje jedan od velikih izazova te naglašavaju da njihovo skraćivanje zahtijeva suradnju javnih zdravstvenih ustanova, privatnih pružatelja usluga i strukovnih tijela.

Cilj je, poručuju, da djeca i njihove obitelji dobiju potrebnu pomoć pravodobno i što bliže mjestu stanovanja, bez obzira na to koriste li javne ili privatne usluge.

Iako Ministarstvo poziva na dijalog umjesto produbljivanja nesuglasica u javnosti, zasad ostaje otvoreno kako će se najavljene izmjene odraziti na konkretne uvjete rada privatnih logopeda. Za obitelji koje već čekaju terapiju najvažnije je pitanje hoće li nova pravila podići standarde, a da pritom ne smanje postojeću dostupnost stručne pomoći.