Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
19. studenoga 2018.
Milanović pritišće 'susjede'

Nećemo biti kao Slovenci, ali ćemo Srbiji granicu na Dunavu uvjetovati

Ako bi granica išla sredinom Dunava, u Srbiji bi ostalo desetak hektara zemljišta koje katastarski pripada Hrvatskoj / Foto: Vlado Kos / CROPIX
Ako bi granica išla sredinom Dunava, u Srbiji bi ostalo desetak hektara zemljišta koje katastarski pripada Hrvatskoj / Foto: Vlado Kos / CROPIX
Autor:
Objavljeno: 21. ožujak 2014. u 7:18 2014-03-21T07:18:00+01:00

Suština graničnog spora je hoće li granica biti povučena sredinom Dunava, na čemu inzistira Srbija ili će kriterij biti katastarsko vlasništvo, za što se godinama zalaže hrvatska strana

ZAGREB   Hrvatske vlasti ipak će iskoristiti pristupne pregovore Srbije o ulasku u Europsku uniju kao određeno sredstvo pritiska, da bi se konačno uredilo granicu između dvije države. Najavio je to u srijedu na konferenciji za novinare sam premijer Zoran Milanović, implicirajući na taj način da Hrvatska zapravo odustaje od stava da Srbiji neće tijekom pregovaračkog procesa postavljati nikakve prepreke. Da je došlo do promjene hrvatskog stajališta, Milanović je otkrio odgovarajući na pitanje o šovinističkom govoru Aleksandra Vučića 1995. godine u Glini. Premijer je objasnio da ga puno više od tog izrazito protuhrvatskog istupa budućeg predsjednika vlade Srbije zanima kako se naši susjedi danas ponašaju.

– Nema ucjena ni mentorstva, ali neke ćemo stvari morati dogovoriti, kao granicu na Dunavu. Krajnje je vrijeme. Nitko ne može reći da je ona toliko vitalna kao granica na moru, ali to naprosto moramo urediti. To će biti jedan od naših uvjeta, a druga strana nema ni jedan razlog da u tome odugovlači, izjavio je Milanović prije dva dana. Iz njegovih se riječi moglo zaključiti da će biti još nekih uvjeta koje će Hrvatska postaviti Srbiji za završetak pregovora, ali to u Vladi demantiraju.

Nametnuti rješenje

– Radi se isključivo o pitanju granice, a mi ga jednostavno moramo nametnuti dok Srbija pregovara o pristupanju Uniji. Znamo što je sve Slovenija činila u vezi s granicom u Piranskom zaljevu dok smo mi pregovarali. Mi sigurno nećemo tako postupati, na to nas obvezuje i saborska Deklaracija o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi, međutim Hrvatska mora regulirati granicu sa Srbijom. Pogotovo stoga što područje koji je predmet sporenja nije niti izbliza važno kao Piranski zaljev, rekao nam je jučer izvor u Banskim dvorima.

Suština graničnog spora je hoće li granica biti povučena sredinom Dunava, na čemu inzistira Srbija ili će kriterij biti katastarsko vlasništvo, za što se godinama zalaže hrvatska strana. Ako bi granična crta u duljini 145 kilometara išla sredinom Dunava, u tom bi slučaju na lijevoj obali, u Srbiji, ostalo desetak hektara zemljišta koje katastarski pripada Hrvatskoj, uključujući i dva riječna otoka, Šarengradsku i Vukovarsku adu. Tako definiranom granicom, u Hrvatskoj bi ostalo oko tri tisuće hektara koje katastarski pripadaju Srbiji. 

Još 2001. godine osnovana je međudržavna komsija za utvrđivanje granice, no ona se iznimno rijetko sastajala i nikakav napredak nije postignut. U Vladi smatraju da su srpski pregovori možda zadnja prilika da se ovaj problem riješi, naravno u skladu s hrvatskim interesima. 

Državni pragmatizam

Sabor je 2011. godine usvojio Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi, u kojoj se ističe da je »čvrsto  stajalište Hrvatske da otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, kao što su, na primjer, granična pitanja, ne smiju kočiti pristupanje  država kandidata u Europsku uniju«. Iz tog su razloga i stalne izjave najviših državnih dužnosnika da Hrvatska neće opstruirati europski put zemalja iz regije, naročito onih s prostora bivše Jugoslavije s kojima graniči. Ta je Deklaracija posebno pohvaljena i u hrvatskom izvještaju o napretku za 2011. Ali, državni pragmatizam navodi Vladu da dogovor o granici sa Srbijom pokuša ishoditi tijekom pristupnih pregovora koji će vjerojatno trajati do kraja desetljaća.

Osim toga, HDZ je već iznio zahtjev da vlast razmotri bezrezervnu potporu Srbiji u pristupanju EU, a zbog neprimjerenih argumenata njihovog pravnog tima u obrazloženju tužbe za genocid. »Mislim da bi Hrvatska trebala tražiti jedno daleko odlučnije razjašnjenje i upozoriti Srbiju da podrška Hrvatske ulasku Srbije u EU nije apsolutna i da moraju revidirati svoje postupke i izjave«, rekao je prošlog tjedna Vladimir Šeks. Nakon njega i Tomislav Karamarko je konstatirao da se pred Međunarodnim sudom pravde »Srbija služi nekim nedopuštenim sredstvima«, pa je zato ocjenio da bi trebalo razgovarati o povlačenju bezrezervne podrške Srbiji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka