O izvješću DORH-a treba se očitovati Vlada – Dinko Cvitan / Snimio D. KOVAČEVIĆ
Naprosto nemamo boljeg oko kojeg bi se HDZ i Most mogli dogovoriti, kažu u Mostu. HDSSB-ov Josip Salapić kaže da mu se čini da bi HDZ ipak mogao ići na rušenje
Zastupnici HDZ-a i Mosta, Josip Đakić i Juro Martinović, na početku jučerašnje sjednice saborskog Odbora za pravosuđe zatražili su skidanje s dnevnog reda rasprave o Izvješće o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu, a kao razlog su naveli činjenicu da Vlada još nije poslala svoje mišljenje o tom dokumentu. Njihov je prijedlog usvojen većinom glasova – šest za, četiri protiv i jednim suzdržanim. Među onima koji su glasali protiv Đakićevog prijedloga bili su SDP-ovci Arsen Bauk i Peđa Grbin, nezavisni Stipe Petrina, ali i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor čija je stranka članica vladajuće Domoljubne koalicije. Suzdržan je bio Josip Salapić (HDSSB). Nakon toga sjednica je odgođena dok se ne pribavi mišljenje Vlade.
Iz Mosta se pak neslužbeno moglo doznati da oni ni u kojem slučaju, bez obzira na Martinovićevo jučerašnje glasovanje, ne bi podržali rušenje Dinka Cvitana ako bi se HDZ kojim slučajem odlučio za nešto takvo.
– Naprosto nemamo boljeg oko kojeg bi se HDZ i Most mogli dogovoriti. Svjesni su toga i u HDZ-u i neće pokušati rušiti Cvitana. Ovim samo pokazuju mišiće – poručuju iz Mosta.
Zastupnik HDSSB-a Josip Salapić rekao je da mu se čini da bi HDZ ipak mogao ići na rušenje Cvitana, te dodao da nije bilo nikakve poslovničke zapreke da se raspravlja o Izvješću iako Vlada nije dostavila svoje mišljenje.
Predsjednik Odbora Arsen Bauk (SDP) rekao je da bi odgodio sjednicu Odbora da su zastupnici HDZ-a to od njega zatražili u poslovničkom roku.
– A samo mišljenje Vlade nije nužno za raspravu, 2012. i 2014. raspravljalo se bez mišljenja, a 2013. i 2015. s mišljenjem Vlade. Moguće je da u HDZ-u još uvijek nemaju stajalište oko ovog pitanja, rekao je Bauk.
Sam Dinko Cvitan je nakon sjednice novinarima izjavio da je skidanje ove točke s dnevnog reda »legitimna odluka Odbora«, te da je on »dužan postupati po njoj«.
Pored standardnog statističkog pregleda godine, u koji su uvršteni svi bitni brojčani podaci, u Izvješću o radu Državnog odvjetništva ističu se i problemi koje DORH ima.
U slučaju da Sabor na plenarnoj sjednici ne prihvati Cvitanovo izvješće, to ne bi nužno značilo njegovu smjenu. Međutim, u tom bi slučaju u skladu sa Zakonom o DORH-u Vlada mogla na osnovi Saborske odluke pokrenuti postupak razrješenja. I to na osnovi članka 100. spomenutog Zakona koji govori o mogućnosti razrješenja glavnog državnog odvjetnika ako DORH u svom radu »ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate«.
Prije svega, navedene su velike poteškoće koje veći broj lokalnih užiteljstava ima diljem države. Ipak, Zagreb se ističe kao vjerojatno najproblematičniji grad. Općinsko državno odvjetništvo smješteno je na tri različite lokacije, dok je Županijsko državno odvjetništvo, prema mišljenju koje je potpisao državni odvjetnik Dinko Cvitan, u neadekvatnom prostoru nebodera Zagrepčanka. Javnosti najzanimljiviji nedostatak prostora svakako je u USKOK-u. Središnjoj instituciji za borbu protiv krupnog kriminala već duže vrijeme nedostaje prostora u centrali u Gajevoj ulici u Zagrebu. Nedostatak prostora je sad već toliko značajan da se u USKOK ne primaju novi zaposlenici, iako postoji potreba za njima. No, jednostavno ih se nema kamo smjestiti.
U izvješću je navedena i odlična suradnja sa Samostalnim sektorom za otkrivanje poreznih prijevara, kod javnosti odavna nazvanog »porezni USKOK«. DORH već neko vrijeme javno pohvaljuje suradnju s ovom institucijom, zaslužnom za pokretanje nekih od najzvučnijih istraga u 2015. godini. koju HDZ u isto vrijeme želi maknuti pod skute Porezne uprave, kako bi bili manje neovisni.
Još jednom se ističe problem ograničenostI trajanja istraga. Naime, dok se većina istraga može završiti u potrebnim rokovima, postoje istrage koje zbog specifičnih razloga mogu trajati i desetak godine. Apsolutnost krajnjih rokova u DORH-u drže apsurdnom te je očigledno kako ne bi imali ništa protiv da se taj dio Zakona o kaznenom postupku redefinira. Dodatna zamjerka postoji i na definiranje istražitelja koji unutar policije odrađuju DORH-ove i USKOK-ove slučajeve. Naime, tek visokoškolovani mogu ispitivati osumnjičenike u ovim slučajevima, a time se, drži Cvitan, onemogućuje starije iskusnije policajce, ali bez formalnog školovanja, da postanu istražitelji tužiteljstva. To je dovelo do toga da postoje pojedine ustrojstvene policijske jedinice koje uopće nemaju niti jednog istražitelja za tužiteljstvo.
