Probijeni rokovi! Liste čekanja u bolnicama - jedno od pet neispunjenih obećanja

Ministar zdravlja hvali se ostvarenjima, a većina je na klimavim nogama

Ljerka Bratonja Martinović

Liste čekanja kako stvari stoje neće se skratiti prije kraja godine, do kad bi se sve bolnice morale uključiti u e-listu čekanja



ZAGREB Liste čekanja jedino su od pet predizbornih obećanja u resoru zdravstva koje je još ostalo neispunjeno, poručio je ministar zdravlja Rajko Ostojić prilikom ovotjednog otvorenja palijativnog odjela Specijalne bolnice u Novom Marofu.


Uspio Zakon o MPO-u


Prilikom preuzimanja vlasti, podsjetimo, sam je ministar Ostojić naznačio šest mjeseci kao rok u kojem će liste čekanja na određene medicinske zahvate i postupke, poput MR i CT pretraga ili operacije kuka ili mrene, na koje se danas čeka i godinama svesti u medicinski prihvatljive okvire. U tome nije uspio, a liste čekanja kako stvari stoje neće se skratiti prije kraja godine, do kad bi se sve bolnice morale uključiti u e-listu čekanja i e-naručivanje.  


Ostojić se, međutim, preračunao i u prebrajanju svojih (ne)ispunjenih obećanja. Od njih pet, među kojima su osim listi čekanja i zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, reforma hitne medicinske pomoći, dokidanje privatnog monopola u zdravstvu i ukidanje zdravstvenog doprinosa od tri posto za umirovljenike s mirovinom iznad 5.180 kuna, aktualni ministar zdravlja može se bez zadrške pohvaliti jedino u pogledu zakona o MPO-u, koji je donesen u skladu s predizbornim Planom 21. 


Umirovljenici i dalje plaćaju




Od trećeg obećanja, ukidanja zdravstvenog doprinosa za umirovljenike Ostojić je odustao još u veljači, kad se pokazalo da si zbog visokih dugova zdravstveni sustav ne može priuštiti takav luksuz, što znači da je još jedno obećanje ministra zdravlja ostalo neispunjeno.


Četvrto obećanje, ono o dokidanju privatnog monopola u zdravstvu još se ne može nazvati ispunjenim, jer niti jedan pacijent do danas nije pregledan javnim PET/CT uređajem koji je instaliran u KBC-u Zagreb. Ova pretraga danas se u više hrvatskih bolnica obavlja samo na PET/CT uređajima privatne poliklinike Medikol, koja već godinama ima ekskluzivno pravo da za HZZO provodi jednu od najsofisticiranijih pretraga u medicini.


Razlozi kašnjenja s aktivacijom PET/CT uređaja na Rebru, kako se doznaje iz bolničkih krugova, leže u dugotrajnoj natječajnoj proceduri, odnosno prigovorima konkurencije na odabir najpovoljnije ponude. Uređaj je, kako se doznaje na Rebru, već dva mjeseca spreman na puštanje u pogon, a to će se, kako im je najavljeno dogoditi u narednih desetak dana. 


Sustav hitne pomoći


Upitno je i ima li Ostojić osnova hvaliti se reformom hitne medicinske pomoći, koja je započela samo na formalnoj razini, a u trećini županija prema informacijama s terena ozbiljno »šteka«. Reformu hitne medicinske pomoći osmislio je njegov prethodnik Darko Milinović, a Ostojić ju je stopirao nakon nekoliko tragičnih slučajeva koji su se dogodili čim je reforma krenula. Provedene su manje preinake i reforma je prije nekoliko mjeseci krenula, no u liječničkim krugovima kažu da je sustav hitne pomoći daleko od reformiranog, te mu treba još puno dorade.  


– Činjenica je da je reforma hitne pomoći započela u čitavoj zemlji, ali su ambulante hitne medicinske pomoći i dalje zatvorene, a dispečeri koji su zaduženi za raspoređivanje hitnih poziva nisu educirani za taj posao – ocjenjuje Mario Malnar, dopredsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK).