Uvođenjem novih timova podigla bi se kvaliteta usluge / Foto Denis LOVROVIĆ
Godišnje diplomira oko 300 doktora medicine, no čitava generacija liječnika koji su diplomirali ove godine još nije dobila priliku za odrađivanje staža kao preduvjeta za dobivanje licence
ZAGREB – Najmanje 60 milijuna kuna morat će osigurati ministar zdravstva Milan Kujundžić ako sustav primarne zdravstvene zaštite, kako je najavio, u idućih godinu dana želi pojačati za 200 novih timova. Samo bi glavarine, koje danas čine 60 posto prihoda ambulanti, na godišnjoj razini stajale dodatnih 40-ak milijuna kuna, ne računajući zdravstvene usluge koje liječnici uz to naplaćuju od HZZO-a. Novac je, međutim, manji problem, jer liječnika koji bi popunili nove ambulante na tržištu rada – nema.
Godišnje u Hrvatskoj na medicinskim fakultetima diplomira oko 300 novih doktora medicine, no čitava generacija liječnika koji su diplomirali ove godine još uvijek nije dobila priliku za odrađivanje pripravničkog staža kao osnovnog preduvjeta za dobivanje licence za rad. Tek nakon što obave pripravnički staž u trajanju od pet mjeseci, liječnici polažu stručni ispit u Ministarstvu zdravlja, te od Hrvatske liječničke komore dobivaju licencu za rad. Pristup stažiranju otežan im je od ove godine, odlukom da se raspisivanje natječaja za stažiranje s HZZO-a prebaci na zdravstvene ustanove.
Atraktivne ponude
Osim toga, samo su zagrebačke bolnice u proteklih nekoliko mjeseci raspisale 100-tinjak specijalizacija, pa je veliko pitanje ima li Hrvatska raspoloživog kadra za projekt 200 novih timova u PZZ-u, upozorava Ines Balint iz Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM).
U Hrvatskoj danas radi 2.340 liječnika obiteljske medicine, a po podacima KoHOM-a, svaki od njih prosječno dnevno obavi 25 do 30 pregleda, odnosno ukupno 60 do 80 različitih postupaka vezanih uz potrebe pacijenata. U ruralnim sredinama ta je opterećenost još veća jer se broj osiguranika o kojima skrbi jedan liječnik penje i na 2.500, kaže Balint. (Hina)
Pitanje je i koliko će liječnika biti spremno raditi u postojećim uvjetima, s obzirom na atraktivne ponude dobro plaćenih radnih mjesta diljem zapadne Europe. Kako manjak liječnika kronično muči ruralna područja, jezičac na vagi u odlučivanju stažista između radnog mjesta u Gračacu ili onog u Londonu, mogao bi kod mnogih prevagnuti u smjeru druge opcije.
– Nije problem zaposliti liječnike, problem ih je zadržati. Biti zaposlen u domu zdravlja nije jamac da će doktor tamo i ostati, treba mu osigurati uvjete rada. Liječnici u ruralnim područjima u Europi imaju kudikamo veće plaće od ostatka države, a tako treba biti i u Hrvatskoj – poručuje Balint.
Uvođenje koncesija
Koncesije su, tvrdi, jedan od modela boljeg popunjavanja područja bez liječnika. Za primjer navodi Sisačko-moslavačku županiju, koja je biokemijski laboratorij uspjela staviti u funkciju tek kad ga je dala u koncesiju.
Prema ministrovoj zamisli, uvođenjem novih timova podigla bi se kvaliteta usluge u ambulantama primarne zdravstvene zaštite, liječnici bi imali više vremena za rad s pacijentima pa bi se pisalo i manje uputnica za bolničke pretrage. Postojeći timovi s prevelikim brojem pacijenata tako bi se rasteretili, pa više ne bi primali po stotinu i više pacijenata dnevno. Iz KoHOM-a pozdravljaju Kujundžićevu ideju, ali podsjećaju da su previše opterećeni administriranjem, te da im vrijeme za pacijente oduzima i papirologija.
