Plan Vlade o »razbijanju« statističkih regija iznio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU nakon što se u utorak u Bruxellesu sastao s Johannesom Hahnom, europskim povjerenikom za regionalni razvoj. Sjeverozapadna Hrvatska problematična je od prihvaćanja podjele zemlje na tri statističke regije. Prema riječima Grčića, izgledno je da ta regija bude iznad 75 posto prosječnog BDP-a na razini EU, »što joj daje status tranzicijske regije s nešto manjom alokacijom novca nego što nam je cilj«. Na problem kojeg bi mogla proizvesti Sjeverozapadna Hrvatska ukazivalo i prije pet godina. Podlogu za podjelu Hrvatske u tri statističke regije izradio je Ekonomski fakultet u Splitu – pod vodstvom tadašnjeg dekana a današnjeg potpredsjednika Vlade zaduženog za regionalni razvoj, Branka Grčića. Dokument je naručila Vlada koju je tada vodio Ivo Sanader, a posao je Grčićevom timu plaćen iz proračuna.
TROJNA HRVATSKA
Jadranska regija: Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Panonska Hrvatska: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija.
Sjeverozapadna regija: Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija.
ČETIRI REGIJE IZ 2005. GODINE
Središnja Hrvatska: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska. Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija
Zagrebačka regija: Grad Zagreb i Zagrebačka županija
Jadranska regija: Istarska Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija
Istočna Hrvatska: Virovitičko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska županija
– Da, mi smo radili nekoliko varijatni. Vlada je na kraju prihvatila ovu koja je sada na snazi – veli Grčić navodeći kako je jedan od zaključaka u pregovorima o regionalnoj politici bilo ostavljanje mogućnosti da se promijeni regionalna podjela zemlje. I tako je Grčića zapao posao da pet godina nakon što je prihvaćena varijanta o tri regije što ju je radio njegov fakultet, pokuša ispraviti pogrešku. To će biti teško i u Vladi su svjesni da će imati puno prepreka u nastojanju da se promijeni teritorijalni ustroj. No, to je pitanje »stavljeno na stol« i čeka se zeleno svjetlo EU-a da se u postupak krene. Ne uspije li Hrvatskoj to sada s obzirom da nije članica Unije, morat će čekati 2015. godinu kada će se odvijati iduća teritorijalna korekcija na nivou Europe. Pitanje je koliko će i što tada uspjeti napraviti s obzirom da se ne zna kakva će biti nova financijska perspektiva Unije.
Snažne rasprave
Prije pet i više godina vodile su se snažne rasprave o tome kako bi Hrvatsku bilo najbolje statistički podijeliti. Država se vodila s dva ključna kriterija pri podjeli zemlje na regije. Prema prvom, regija ne smije prelaziti 75 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u Uniji mjereno kupovnom moći. Prema drugom kriteriju, statističke regije moraju biti područja na kojima živi najmanje 800 tisuća stanovnika. Prosječno u EU regijama živi 1,4 milijuna stanovnika.
Sjeverozapadna Hrvatska u koju je smješten grad Zagreb, u opasnosti je da »samu sebe pokopa«. Odnosno, da Zagreb zbog svoje razvijenosti smanji mogućnost privlačenja novca manje razvijenim županijama u istoj regiji. Dvoje ministara u današnjoj Vladi – Radimir Čačić i Vesna Pusić prije pet godina su snažno kritizirali regionalnu podjelu zemlje i upozoravali da će Zagreb potopiti ostatak sjeverozapadne Hrvatske.
Domaći pregovarači sada će trebati biti daleko uvjerljiviji u svojim argumentima da promijene postojeće regionalne podjele s tri na četiri regije, a toga su i sami svjesni. Kao i ranije, podjelu treba odobriti Eurostat, europski statistički ured, dok je za političku ocjenu prijedloga zadužen DG Regio. Njegovom povjereniku ovaj tjedan Grčić je iznio želju za promjenama regionalnog ustroja. Na koji način, tek će se vidjeti.
