ZAGREB » Premijer Zoran Milanović, čini se, nije odustao od toga da i za Hrvatsku jednako kao i za Njemačku vrijedi zastara kad je u pitanju provođenje europskog uhidbenog naloga. Milanović je takav stav zastupao i prije godinu dana, ali je popustio pod pritiskom Europske komisije, zakon je izmijenjen, što je u konačnici omogućilo izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, kojima se trenutno u Njemačkoj sudi za ubojstvo Stjepana Đurekovića.

Svoj stav premijer je ponovio i jučer na sjednici Vlade koja je u Sabor uputila izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-a, poznatog kao »lex Perković«, iako je ovaj put zakon mijenjan kako bi se u njega ugradile europske direktive.

   – Važno je samo da ovog puta ne dođemo u bilo kakvu vrstu sraza s Europskom komisijom. To kažem jer je prije godinu dana došlo do jednog nesporazuma i sraza u kojem su si, sada bivši povjerenici Komisije, dopuštali svašta, rekao je Milanović, misleći pri tome na bivšu povjerenicu za pravosuđe Viviane Reding. Uhidbeni nalog se, smatra premijer, u ovom trenutku ne primjenjuje linearno i jednoznačno na razini EU-a, što dovodi do diskriminacije među državama.

   – Bez obzira tko je kome bio kum, savjetnik i tko je koga povukao iz Udbe 1991. godine. A zna se tko je to radio. Mi moramo raditi i radit ćemo na tome da taj sustav na razini EU bude primijenjen jednako. Kako u Hrvatskoj, tako i u Nizozemskoj i Njemačkoj. U protivnom dolazi do razlike među državama tamo gdje je ne treba biti. U slučaju zastare zna se kako se postupa – ne može biti različito tko god bio predmet spora, založio se Milanović. Sadašnji sustav, po njegovom mišljenju, stvara pravnu nesigurnost, »čak i među onima kojima je možda, mjesto u zatvoru«, jer i takvi imaju pravo na određenu pravnu sigurnost, da znaju što se u konkretnoj situaciji događa prema svakome, jer bez toga nema demokratske države.

   – Nikada neću prihvatiti da Njemačka i Austrija trebaju biti više demokratske države od Hrvatske. Mogu biti razvijenije, još neko vrijeme, ali demokratskije ne, poručio je Milanović.

   Izmjenama se u zakon uključuje Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća po kojoj do 11. siječnja iduće godine sve države članice EU u Zakon o pravosudnoj suradnji moraju uključiti zaštitne mjere u korist žrtava ili mogućih žrtava kaznenih djela. Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt objasnila je da su izmijenjene i pojedine odredbe vezane uz one slučajeve u kojima je naše nadležno pravosudno tijelo izdalo europski uhidbeni nalog te je izmjenama uređeno da hrvatske pravosudne vlasti »obustavljaju postupak izvršenja europskog uhidbenog naloga ako je došlo do zastare ili okolnosti zbog kojih taj nalog više nije potreban«.