ZAGREB   Predstavnici četiri najbrojnija parlamentarna kluba sastali su se jučer, na inicijativu potpredsjednika Sabora Roberta Podolnjaka, prvi put kako bi neformalno razgovarali o izboru sudaca Ustavnog suda, koji će sredinom godine ostati bez kvoruma.

Na sastanku na kojem su bili zastupnici HDZ-a, SDP-a, Mosta i HNS-a ništa konkretno nije dogovoreno, ali ta je stvar ipak pokrenuta s mrtve točke. Ukupno bi ove godine trebalo u Saboru izabrati deset ustavnih sudaca i to dvotrećinskom većinom, što onda takozvanu političku trgovinu čini neizbježnom.

Podolnjak je nedavno, sudjelujući u HAZU na skupu o Ustavnom sudu, predložio da parlamentarna većina i oporba odaberu po pet sudaca. U SDP-u to smatraju službenom ponudom Mosta, koju bi oni, naravno, prihvatili, ali sumnjaju da bi HDZ pristao na to da Domoljubna koalicija i Most zajedno imaju pravo na pet ljudi za Ustavni sud. Socijaldemokrati već razmatraju svoje potencijalne kandidate, a zasad kao najizgledniji figuriraju Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović.

Zadnji pokušaj izbora ustavnih sudaca propao je u srpnju 2015. zbog bojkota zastupnika HDZ-a. Kandidati su bili Mladen Bajić, Ivana Čalić i Sanja Barić, kojoj su na kraju nedostajala samo dva glasa do potrebnih 101.

Nakon isteka mandata Nevenki Šernhorst 2010. godine, 13. član Ustavnog suda nikad nije izabran. Trenutačno ih ima deset, jer je Ivan Matija, krajem prošle godine, kad mu je prestao mandat, otišao u mirovinu, a Davorinu Krapcu je 8. siječnja završilo i šestomjesečno produljenje mandata.

U prosincu su osmogodišnji mandati okončali predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec te Snježani Bagić, Marku Babiću i Aldi Radoloviću, ali, s obzirom da im nisu izabrane zamjene, teče šestomjesečno produljenje silom Ustava. U svibnju je kraj mandata za Dušku Šarin, Marija Jelušića i Snježani Banić i još samo Mato Arlović, Miroslav Šeparović i Antun Palarić nisu u toj poziciju.  

»Radi se o budućnosti Ustavnog suda. U svim pojedinačnim razgovorima s predstavnicima pojedinih političkih opcija imam apsolutno uvjerenje da je svima stalo do toga da se izabere suce Ustavnog suda i nema govora o tome da bi netko želio da ta važna institucija odumre neizborom ustavnih sudaca«, kazao je Podolnjak u Hrvatskom saboru.

Dodao je i da se u ovom trenutku vode »pojedinačni razgovori pojedinih članova i pojedinih stranaka s obzirom da je problematika aktualna i da je potrebno tražiti široki konsenzus temeljnih glavnih političkih stranaka u Saboru« kako bi se osigurala dvotrećinska većina za izbor ustavnih sudaca.

»U tom pogledu moramo postupit pažljivo, odgovorno, tražiti konsenzus i kada načelno među ključnim političkim opcijama bude dogovoreno kako ćemo pristupiti tom odgovornom postupku javnog poziva i izbora tada ćemo na sjednici Odbora formalno raspisati javni poziv i krenuti u formalnu proceduru izbora. Ali, htjeli bismo ovoga puta da to doista bude na način da unaprijed znamo da imamo široki konsenzus oko temeljnih pitanja kako pristupiti tom procesu«, dodao je Podolnjak.

Na pitanje je li moguća promjena modela izbora Podolnjak je kazao kako je načelno mišljenje da bi se i uz sadašnji Ustavni zakon o Ustavnom sudu mogla provesti procedura izbora.

»S obzirom da je potrebno duže vrijeme za promjenu Ustavnog zakona i da bi to zahtjevalo i širu promjenu Ustavnog zakona, ne samo oko procedure izbora, u ovom trenutku se ne bi upuštali u taj dio«, ustvrdio je Podolnjak. Dodao je da bi se tek nakon izbora ustavnih sudaca moglo razmišljati o »jednoj složenijoj proceduri izmjene Ustavnog zakona« kojega bi, kako je rekao, »svakako trebalo mijenjati«.

»To je moje mišljenje. Naravno, to će biti predmet širih razgovora nakon ovoga što nam je prioritet, a složili smo se da je moguće izabrati ustavne suce i prema sadašnjim odredbama zakona«, zaključio je Podolnjak.