Željeznička nesreća na Meji po tko zna koji put otvorila je pitanja izgradnje nove, dvokolosiječne pruge od Karlovca do Rijeke, kao i daleko brže rješivo pitanje obnove pruge od Šapjana do Pivke, posebno dvadesetak kilometara dugog dijela od granice dviju država na kojemu su slovenske željeznice prije više od desetljeća smanjile dopušteno opterećenje vagona na dvadeset tona po osovini, čime su ovaj pravac otpreme i dopreme roba za riječku luku učinile praktički neupotrebljivim, iako formalno postoji.

Riječka luka, naime, osim željezničkog pravca prema Zagrebu i dalje prema odredištima u Mađarskoj, Srbiji i drugim zemljama u koje ili iz kojih se tereti prevoze, ima i drugi željeznički pravac, preko Pivke i Ljubljane, prema Austriji, Mađarskoj i drugim državama. No, osim što je za glavna tržišta riječke luke takav put dulji, a time i skuplji, dopušteno osovinsko opterećenje manje je za nešto više od deset posto od standardnog, što prijevoz većine roba tim pravcem čini neisplativim. Dvokolosiječna, takozvana nizinska pruga neće biti izgrađena još barem sedam do osam godina, ali obnova kratke dionice pruge kroz Sloveniju mogla bi se riješiti daleko ranije.

Značajnija kašnjenja

Na to, nakon incidenta u Meji zbog kojega će pruga između riječke luke i njenih tržišta biti zatvorena na još neutvrđeno vrijeme, upozorava i Marko Škraljsky, predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske, koji kaže kako su s tim problemom već godinama upoznate i hrvatske državne vlasti od kojih se tražilo da ga u razgovorima sa Slovenijom riješe.

– Vijesti koje smo upravo primili nikako nisu dobre, ni za koga na riječkom prometnom pravcu. Nešto slično dogodilo se prije nekoliko godina, što je i tada bio problem, ali smo imali manje vlakova i manje količine tereta prema Rijeci i iz nje. Promet će definitivno biti prekinut, koliko dugo, za sad je nezahvalno govoriti, prije nego što se utvrdi šteta i rok za popravak pruge. Sigurno je, s druge strane, da će doći do značajnih kašnjenja u isporukama tereta prema krajnjim odredištima, kao i do riječke luke, rekao je Škraljsky.

Istaknuo je da u zadnjih nekoliko godina, posebno u ovoj, raste promet riječkih lučkih terminala, prvenstveno zahvaljujući novom kontejnerskom terminalu Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, s kojima raste i željeznički promet, pri čemu su se pojavile i nove vrste tereta koje se velikim dijelom dopremaju ili otpremaju željeznicom.

– Tu su novi poslovi s izvozom i uvozom automobila koji se u zadnje vrijeme dopremaju i otpremaju željeznicom. Tu su i poslovi s izvozom ukrajinskog žita koje se, nakon nekoliko godina zatišja, ponovo u Rijeku doprema vlakovima, a zatim dalje izvozi brodovima. Glavna ukrajinska luka Odesa je, možemo reći, pod opsadom, oštećeni su kapaciteti tamošnjih silosa pa je opcija izvoza preko Rijeke opet privlačna. Sa svime što smo nabrojali, zatvaranje pruge nam definitivno ne ide u prilog, rekao je Škraljski, dodajući kako se i ovim incidentom pokazuje važnost izgradnje nove dvokolosiječne pruge, ali i obnove dionice pruge od Šapjana do Pivke u Sloveniji, gdje je već duže od desetljeća nosivost vagona smanjena.

– Riječ je o relativno kratkoj dionici. Nova dvokolosiječna pruga nam je potrebna, ali za njezinu izgradnju potrebne su godine. Potrebu za obnovom pruge kod Pivke apostrofiramo već godinama, otkad smo vidjeli da će u Rijeku dolaziti novi tereti i to u većim količinama. Koliko nam je poznato, bilo je dogovoreno da se o tom problemu razgovara na najvišoj državnoj razini, sa hrvatske i slovenske strane, ali u ovoj situaciji vidimo da pomaka po tom pitanju i dalje nema. Rijeka ima odličnu poziciju i mogućnost da terete otprema i doprema na dva pravca, preko Zagreba koji je najčešći, ali i preko Šapjana i Pivke, te dalje preko Ljubljane do Mađarske ili Austrije. Smatramo da to pitanje na državnoj razini treba čim prije doći na red i da se problem napokon riješi, rekao je Škraljsky.

Smanjenje brzine

Relativno dobra vijest je, prema neslužbenim informacijama iz stručnih krugova kojima raspolažemo, da bi pruga, unatoč prizorima apokalipse na Meji, mogla biti obnovljena već za tjedan do deset dana. Radovi će se nastaviti i nakon toga, ali vlakovi bi trebali moći prometovati sa smanjenom brzinom, oko 20 kilometara na sat.

No, svako zatvaranje uzrokuje zastoje i kašnjenja u dopremi i otpremi roba iz luke, rekao je Duško Grabovac, predsjednik uprave Luke Rijeka d.d..

– Zatvaranje željeznice problem je za kontejnerske terminale, ali i za nas koji se bavimo prekrcajem drugih vrsta tereta. U ovo doba godine pojačana je potražnja za izvozom žitarica iz Ukrajine preko riječke luke, a ovo će smanjiti očekivane količine tereta. Također, željeznicom se prevoze i druge vrste tereta, poput vozila, a ovih dana očekujemo i dolazak broda s rasutim teretom na terminal u Bakru, pri čemu je riječ o teretu koji se može otpremati jedno željeznicom. Nadamo se samo da će pruga biti brzo obnovljena i da promet neće biti dugo prekinut, rekao je Grabovac.

Iz oba riječka kontejnerska terminala Jadranska vrata na Brajdici i Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali za sad ne žele davati izjave o mogućim posljedicama nesreće i zatvaranju pruge na Meji, dok ne bude poznato koliko će zatvaranje pruge trajati.