ZAGREB Dok se u Hrvatskoj još nije razriješila dvojba oko toga može li i treba li država odbiti arbitražu koju su, zbog spora oko konverzije kredita iz »švicaraca« u eure pred Međunarodnim centrom za mirenje pokrenuli UniCredit Austria i Zagrebačka banka, dio banaka koje su morale provesti konverziju razmišlja, kako doznajemo, o pokretanju novih tužbi protiv države. Ovaj put riječ je o potezima Vlade Zorana Milanovića koji su također ciljali na poboljšanje položaja dužnika u francima, a koji su prethodili donošenju zakona koji su omogućili konverziju. Pojedine banke, kako nam je neslužbeno rečeno, istražuju pravne mogućnosti da državu tuže i zbog izmjena zakona kojima je fiksirana kamata na švicarce na 3,23 posto od 1. siječnja 2014. godine, a godinu dana kasnije je fiksiran tečaj švicarskog franka na 6,29 kuna.

Pregovaralo se

Oba je poteza Vlada povukla nakon rasta franka i mjesečnih rata, prethodno je o njima pregovarala s bankama, one su prijetile ustavnim tužbama ali se na kraju situacija smirila. No, sada upozoravaju naši sugovornici, u bankama razmišljaju da i u tom slučaju traže obeštećenje. Procjenjuju da su u oba slučaja intervencijom Vlade banke izgubile po 400 milijuna kuna, što ih na kraju dovodi do gubitka do 800 milijuna kuna. Tu je još i trošak konverzije od 7,6 milijardi kuna.

Na primjedbu da su zakonske izmjene u studenome 2013. dogovorili bankari i tadašnji ministar financija Slavko Linić, te da se ta kamata fiksirala za one slučajeve gdje je tečaj porastao za 20 posto u odnosu na početni, odnosno na datum kad je sklopljen ugovor o kreditu, naši sugovornici ističu da to baš nije bilo tako te da su banke predlagale kamatu od 3,25 posto. No, tada su ipak odustali od tužbi, iako su i u tim slučajevima spominjali i ustavne i arbitražne postupke.

– Tako je bilo i u siječnju 2015. Razgovarali smo s Vladom kako pronaći rješenje i predlagali smo da se tečaj franka fiksira na tri mjeseca, uz mogućnost produljenja za dodatna tri mjeseca, kako bi se pronašlo trajno rješenje za dužnike u francima, ali Vlada nije na to pristala. Tadašnji premijer Milanović samo je jedno popodne objavio da on predlaže zakon koji će vrijediti sljedećih godinu dana – kaže naš sugovornik iz bankarskog sektora. Dodaje da je nakon tog krivog poteza bilo očekivano da će Vlada tako postupiti i u slučaju konverzije te da će donijeti zakonske izmjene bez dogovora s bankarskim sektorom.

No, čini se da o tom dodatnom sporu ne razmišljaju baš u svim bankama, jer nam jedan od sugovornika, a viskopozicioniran je u jednoj od osam banaka koje su provele konverziju, kaže da u njegovoj banci o tome ne razmišljaju, ali da zna da »pojedini kolege razmišljaju i o toj opciji«. Na pitanje je li to dodatni pritisak na Vladu, odgovara da je to »trošak koji su banke podnijele nadajući se kako će dobiti vrijeme da s Vladom dogovore trajno rješenje«, ali da se to nije dogodilo, pa oni koji procjenjuju imaju pravo potraživati i taj iznos.

Ipak, svi u bankama još vjeruju da je moguća nagodba s državom, ali zasad ni oni nisu dali Vladi svoj prijedlog, niti je Vlada njima iznijela svoju ponudu.

Politički rizik

– Vlada ima mogućnosti odmah djelovati nekim mjerama koje se neće svidjeti bankama, a oni na presude bilo arbitraže, bilo Europskog suda, trebaju čekati godinama. No, opet i banke mogu stisnuti državu jer se ona kod njih zadužuje. Zato to ponašanje u kojem bi jedni udarali novim tužbama, a drugi svojim mjerama, ni za koga nije dobro, upozorava naš sugovornik. Dodaje da se banke ne mogu postavljati kao da je UniCredit spor u Washingtonu već dobio ili da je Europski sud već presudio u njihovu korist, iako slučaj još nije ni došao do tog suda.

– Svatko ima svog konja za utrku, pa tako i banke i država, ali svatko je skupio i putra na glavi proteklih godina. Nitko u toj priči nije nevin. I na tom tragu treba tražiti rješenje – zaključuje naš sugovornik iz Vlade koji vjeruje da do novih tužbi ipak neće doći.