Ustavni sud je poništio odredbu da ministar donosi mrežu javne zdravstvene službe i na osnovu te presude mijenjat će se zakon na način da će u taj postupak ponovno biti uključena i predstavnička tijela županija
Ministar zdravlja Rajko Ostojić prozvao je svoga prethodnika Darka Milinovića i ministarstvo za njegova mandata da su donosili protuustavne odluke, potvrda čega je, kazao je, i Zakon o zdravstvenoj zaštiti čije je odredbe ukinuo Ustavni sud, a o izmjenama kojega danas raspravlja Hrvatski sabor.
»Nažalost, ovo je očiti primjer da ne samo da se nije radilo sukladno struci i znanstvenim spoznajama, nego da se u prethodnom razdoblju radilo i protuustavno. Zato je Ustavni sud i ukinuo sve ono što je napravio moj prethodnik«, poručio je Ostojić sa saborske govornice.
Predstavio je izmjene Zakona o zdravstvenih zaštiti, po kojima bi, sukladno odluci Ustavnog suda, predstavnička tijela županija ponovno bila uključena u donošenje mreže javne zdravstvene službe. Ustavni sud je u ožujku osporio i ukinuo odredbu važećeg zakona kojom je propisano da mrežu javne zdravstvene službe donosi ministar zdravlja uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nadležnih komora.
Na temelju te zakonske odredbe je 2010. godine proveden postupak spajanja zagrebačkih bolnica, čemu se usprotivila zagrebačka Gradska skupština te od Ustavnog suda zatražila ocjenu ustavnosti te odredbe kojom je iz procesa odlučivanja o mreži javne zdravstvene službe izdvojena regionalna i lokalna samouprava, u konkretnom slučaju Grad Zagreb, odnosno njegovo predstavničko tijelo. Ustavni sud se u svojoj odluci pozvao na članak 135. Ustava kojim je propisano da regionalne jedinice (županije i Grad Zagreb) obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj mreže zdravstvenih ustanova.
Stoga se zakonskim izmjenama predlaže da mrežu javne zdravstvene službe resorni ministar donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora te predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave. Na taj se način, istaknuo je Ostojić, postavlja novi temelj za donošenje mreže javne zdravstvene službe, uvažavanjem ustavne odredbe o značenju jedinica područne (regionalne) samouprave, te osigurava dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima po podjednakim uvjetima »od Dubrovnika do Vukovara«.
Donošenje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti Saboru je Vlada predložila po hitnom postupku, budući da je odlukom Ustavnog suda određeno kako će osporena odredba prestati važiti najkasnije 15. srpnja ove godine.
HDZ prigovara hitnosti
HDZ je danas u Hrvatskom saboru podržao Vladin prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali i opetovano prigovorio hitnosti postupka, odnosno praksi vladajućih po kojoj je, rekao je Željko Reiner u ime HDZ-a, tek jedan zakon u ovom sazivu Sabora donesen u redovnoj proceduri, a čak 76 po hitnom postupku. Iako je podržao zakonske izmjene, jer su predložene sukladno odluci Ustavnog suda, Reiner je istaknuo kako za ovaj parlament niti za demokraciju nije dobro da se zakoni neprestano donose po hitnom postupku. »Je li uistinu omjer 76 prema jedan zrcalo naše demokracije i način na koji Sabor treba raditi, je li to uistinu zrcalo slobode mišljenja i promišljanja u parlamentu«, upitao je vladajuće. Naglasio je da su vladajući, unatoč odluci Ustavnog suda po kojoj sporne odredbe prestaju važiti 15. srpnja, imali i još uvijek imaju vremena izmjene raspraviti i izglasati u redovnoj proceduri.
I HDSSB je najavio potporu zakonskim izmjenama, ali i prigovorio izostanku stvarne decentralizacije te reforme zdravstvenog sustava, koja bi, istaknuo je Dražen Đurović, trebala krenuti od zdravstvenog osiguranja pa onda na zdravstvene ustanove, a ne obrnuto. Upozorio je da većina županija nema sredstava za upravljanje bolnicama, a kada u tim bolnicama nastanu dugovi, naglasio je, svi se okreću državi da ih sanira.
Nadu Turina-Đurić (HNS) zanimalo je, pak, kako je moguće da se bivša vlast usudila regionalnu samoupravu, odnosno Grad Zagreb i županije kao osnivače zdravstvenih ustanova, zakonom izostaviti iz odlučivanja o mreži javne zdravstvene službe na svom području. »Je li moguće da se iz kancelarija ministarstva na Ksaveru bolje vidi što se događa u sustavu zdravstvene zaštite nego na terenu«, upitala je. Najavila je HNS-ov amandman po kojemu bi mrežu javne zdravstvene službe donosila predstavnička tijela regionalne samouprave, uz suglasnost ministra zdravlja te uz prethodno mišljenje zavoda za zdravstveno osiguranje te za javno zdravstvo i nadležnih komora. »To bi bilo principijelno poštivanje Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te naše odluke da idemo u decentralizaciju zdravstvenog sustava«, istaknula je Turina-Đurić.
Da su predložene zakonske izmjene tek ispravak jedne greške složili su se klubovi SDP-a i IDS-a. Tatjana Šimac Bonačić (SDP) je kao glavni cilj zakona navela decentralizaciju sustava, ističući da su predložene izmjene »na tom putu prijelazni period u kojem se trebaju ispravljati prijašnje greške«. I građani i struka davali su primjedbe na spajanje bolnica no to tadašnji resorni ministar nije uvažavao, podsjetila je, dodavši kako je projekt spajanja bolnica umjesto najavljenog smanjenja troškova donio kaos i zbrku u sustavu. »Ako želimo kvalitetno zdravstvo, Hrvatsku će trebati decentralizirati«, poručio je i Damir Kajin (IDS). »Lokalna samouprava je bezobrazno osiromašena i što onda vrijedi da Ustav neke poslove povjeri osiromašenim županijama«, zapitao se Kajin, istaknuvši kako u Hrvatskoj gotovo da nema županije koja svojim sredstvima može financirati zdravstvo na svom području. Iznio je podatake po kojima lokalna samouprava uprihoduje 17 do 18 posto od fiskalnih kapaciteta u Hrvatskoj, prisjećajući se kako su se u bivšoj SFRJ ondašnje općine raspolagale s 50 posto fiskalnih prihoda.
