Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 4
Sutra: 28° 28° 4
23. kolovoza 2019.
O promjenama u poreznoj politici

Intervju KREŠIMIR SEVER Treba nam drastično povećanje plaća, a ne olakšice za mlade

Stvari su otišle tako daleko da se sada, za ljude s malim primanjima, u sustavu poreza na dohodak ne može puno napraviti. U tome je i naša tragedija - Krešimir Sever / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Stvari su otišle tako daleko da se sada, za ljude s malim primanjima, u sustavu poreza na dohodak ne može puno napraviti. U tome je i naša tragedija - Krešimir Sever / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 5. kolovoz 2019. u 7:54 2019-08-05T07:54:00+02:00

U Hrvatskoj smo previše godina svoju konkurentnost gradili na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) smatraju da je Hrvatskoj potrebno snažno povećanje plaća kako bi zadržala radnike i smanjila iseljavanje. Iako neki tvrde da mladi ljudi odlaze zbog slabosti pravne države, nedostatka reformi ili nekih trećih razloga, predsjednik NHS-a Krešimir Sever duboko je uvjeren da se stvari mogu poboljšati ponajprije povećavanjem plaća, radne i socijalne sigurnosti ljudi u našoj zemlji, uz ubrzani gospodarski razvoj.

Prema istraživanjima, plaće u Hrvatskoj u proteklom su desetljeću realno smanjene. Iako se u posljednje vrijeme nominalno povećavaju, njihov je rast i dalje slab u usporedbi s ostalim članicama Europske unije. Kako to tumačite?

- U Hrvatskoj smo previše godina svoju konkurentnost gradili na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale.Niskim plaćama htjeli smo nadoknaditi ono što nismo imali, a to su naprednija tehnologija, veća proizvodnost rada, suvremena organizacija posla, napredni upravljački procesi i slično. Istim putem išle su i ostale tranzicijske zemlje, ali za razliku od nas, one su od toga ranije odustale. Budući da smo predugo konkurentnost gradili na obespravljenim i slabo plaćenim radnicima, sada plaćamo ceh.

Ima dobroga, ali nedovoljno

Ima li u Vladinim poreznim promjenama pozitivnih stvari?

- Zadovoljni smo što se od iduće godine do određenog iznosa neće oporezivati topli obrok za zaposlene. To smo godinama tražili. Dobro je to što će poslodavci biti oslobođeni poreza ako do određenog iznosa uplaćuju dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje za svoje radnike, slično kao što ne plaćaju porez na troškove zaposlenih za prijevoz. Povećat će se i iznos dnevnica. Dobro je to što će se poslodavcima dati i porezne olakšice za smještaj djece njihovih radnika u vrtićima. No, to što je dobro, nije dovoljno.

Naša tragedija

Može li se stanje popraviti snižavanjem poreza na dohodak i ostalim promjenama u poreznoj politici, koje Vlada najavljuje od početka iduće godine?

- Stvari su otišle tako daleko da se sada, za ljude s malim primanjima, u sustavu poreza na dohodak ne može puno napraviti. U tome je i naša tragedija. Problem je u tome što velik dio zaposlenih uopće nije obuhvaćem poreznim škarama, kako to potvrđuje i ministar financija. To znači da su njihova primanja tako mala da ne moraju ni plaćati poreze. Ovdje mislim na minimalnu plaću koja je neoporeziva. Osim toga, iako Vlada sada poduzima četvrti krug porezne reforme, dosadašnjim promjenama u porezu na dohodak išla je na ruku bogatijima. Budući da su hrvatske plaće preniske, Vlada nije trebala podilaziti onima s visokim primanjima. Umjesto nekoliko poreznih stopa na dohodak, uvela je samo dvije stope, one od 24 i 36 posto, kao da se želimo približiti jedinstvenoj stopi za sve.

Nismo na strani ni jedne političke stranke

A što će biti ako Ustavni sud stane na stranu Vlade i odluči da je nešto u vezi s tim referendumom neustavno?

- U tom slučaju, Ustavni sud izazvat će veliko nezadovoljstvo u narodu i sindikatima. Mi ćemo na to morati odgovoriti. Bliže se predsjednički izbori, a iduće su godine na redu i izbori za Sabor. Mi nismo na strani niti jedne političke stranke, niti bilo kojeg kandidata. Ako i dalje nisu u stanju ljudski razgovarati, vladajući bi morali shvatiti da će sindikati morati koristiti metode koje su im na raspolaganju, a koje možemo primijeniti samo u tom određenom vremenu. Povrh toga Hrvatskoj slijedi i predsjedavanje Vijećem EU-a pa želimo vjerovati da će Vlada biti dovoljno razborita i stvoriti sve preduvjete da u tom vremenu djeluje i GSV, a jedan od preduvjeta povratka sindikata u njega je i raspisivanje referenduma u ovoj godini.

Po čemu sudite da Vlada podilazi imućnijima?

- Porez na dohodak na najviše plaće, one koje prelaze oporezivi iznos od 30 tisuća kuna, dokud vrijedi porezna stopa od 24 posto, a to su bruto plaće veće od 42 tisuće kuna, spustila je na 36 posto. U trenutku stupanja na snagu novog sustava oporezivanja dohotka, takve je plaće primalo nešto više od 18 tisuća građana. Među njima su uglavnom predsjednici i članovi uprava poduzeća. Tijekom ove godine broj takvih plaća pao je na nešto više od 11 tisuća. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje su se izgubile tisuće tih ljudi. Želim reći da te porezne olakšice nisu zahvatile većinu liječnika, informatičara i neke druge ciljane skupine kojima je Vlada, prema najavama, željela tim promjenama povećati neto primanja. Oni i dalje pripadaju golemoj većini zaposlenih kojoj porez na dohodak iznosi 24 posto. Tako zapravo u primjeni sada imamo jednu poreznu stopu kojoj podliježe golema većina zaposlenih. Taj je postupak pridonio povećanju društvene nejednakosti, jer je jedna od ključnih mjera za njeno smanjivanje upravo progresivno oporezivanje dohotka, dakle više stopa.

Krešimir Sever / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Međutim, većini ljudi s niskim primanjima trebalo je pomoći sniženje PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, ribu i jaja, voće i povrće, pelene i lijekove bez recepta.

- To je bilo dobro zamišljeno, ali nije dovelo do očekivanih spuštanja cijena. Prema našim spoznajama, voće je malo pojeftinilo, povrće je poskupjelo, meso kako gdje, riba je pojeftinila i istodobno poskupjela, a bezreceptni su lijekovi, prema dojavama koje primamo, poskupjeli.

Ako građani nisu osjetili upola manji PDV-a na osnovne namirnice, hoće li osjetiti sniženje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, koje Vlada također planira od iduće godine?

- Bojim se da će sniženje opće stope PDV-a smanjiti prihode državnog proračuna otprilike za dvije milijarde kuna, ali da to neće dovesti do snižavanja cijena. To neznatno smanjenje PDV-a, s 25 na 24 posto, nije nužno i taj se novac, da je ostao u proračunu, mogao korisnije upotrijebiti nego li što ostaje poslodavcima.

Mehanizmi pozitivne diskriminacije

Prema svemu sudeći, Vlada želi mlade radnike zadržati u zemlji. Radi povećanja njihovih plaća, od iduće godine ukinut će se porez na dohodak na plaće zaposlenih u dobi do 25 godina, a onima od 26 do 30 godina isti će se porez prepoloviti. Kakav će biti učinak tih olakšica?

- Mislim da će mladi ljudi do 25 godina vrlo brzo izaći iz područja tih olakšica. Mnogi u toj dobi studiraju ili tek počinju raditi. Najveći dio njih moći će koristiti 50-postotno smanjenje poreza na dohodak, koje se odnosi na dob od 26 do 30 godina. Istina, potpuno oslobađanje od poreza moći će iskoristiti mladi iz strukovnih zanimanja, koji ranije završavaju škole. Međutim, njihove su plaće male. One će se možda povećati za nekoliko stotina kuna, ali i dalje će ostali niske. Bojim se da te olakšice na plaćanje poreza na dohodak neće zaustaviti iseljavanje mladih iz zemlje.

Nije li to diskriminacija zaposlenih, ako mladi dobivaju olakšice, a stariji ostaju prikraćeni? Nije sporno da porezi trebaju biti progresivni, tako da veći teret pada na leđa onih s višim primanjima. Ipak, pitanje je mogu li mlađi ljudi imati niže poreze od starijih.

- U odgovoru na to pitanje ne slažu se ni svi stručnjaci. Jedni kažu da su i druge zemlje koristile mehanizme takozvane pozitivne diskriminacije, želeći pomoći ciljanim skupinama ljudi. Drugi kažu da je to diskriminacija, jer ako dvoje ljudi radi isti posao, trebali bi za to dobivati istu plaću. Ako je mlađi oslobođen poreza, a stariji nije, to može dovesti do toga da pripravnik u nekom poduzeću dobije veću plaću od njegova mentora. U svakom slučaju, mislim da te olakšice u porezu na dohodak neće postići očekivane učinke, ni zapriječiti iseljavanje.

Krešimir Sever / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo učiniti?

- S minimalnom plaćom danas se u Hrvatskoj ne može normalno živjeti. Budući da ionako nisu oporezovane, minimalne plaće trebalo bi drastično podignuti. Također, trebalo bi poticati i rast svih ostalih plaća. To je nasušna potreba, jer poslodavci bez snažnijeg povećanja plaća neće moći zadržati svoje radnike, a Hrvatska neće moći ublažiti iseljavanje. Bez povećanja plaća poslodavci neće moći zadržati ni radnike koje su uvezli iz inozemstva.

Minimalnu plaću treba povećati barem na 5.000 kuna. Da bi se povećale sve plaće, neoporezivi dio dohotka treba povećati s današnjih 3.800 na barem 5.000 kuna, a sadašnji porezni razred od 24 posto podijeliti na dvije porezne stope - 12 i 24 posto. Na više plaće poreznu stopu od 36 posto trebalo bi zadržati. Ne bi bilo naodmet razmisliti o uvođenju dodatne, još više stope poreza na dohodak, iako bi ona pogodila samo mali broj ljudi. Progresivni su porezi nužni kako bi porezni teret među građanima bio pravedno raspodijeljen, prema njihovoj ekonomskoj snazi.

Ako se minimalne plaće povećaju na 5.000 kuna, neće li poslodavci iz tekstilne i ostalih industrija, koje počivaju na slabo plaćenoj radnoj snazi, morati zatvoriti vrata?

- To ne mora biti tako. Mislim da znatan dio tih poslodavaca ima zastarjelu tehnologiju. Mnogima su suvremena tehnologija, digitalizirani procesi i robotizacija nedostupni, jer su preskupi. Sindikati su toga svjesni. Međutim, tu bi trebala uskočiti država te poduzećima osigurati financijske potpore, povoljnije i jeftinije kredite radi prelaska na nove i produktivnije tehnologije. Tako bismo dugoročnije osigurali ne samo tehnološki napredak poduzeća, nego i kvalitetnija, bolje plaćena radna mjesta.

Podbacile i sadašnja i prethodne vlade

Čini se da sindikati, kao i mnogi poslodavci, sve više pritišću vlasti da poduzmu snažne mjere za zadržavanje stanovništva u Hrvatskoj, jer zbog smanjena nataliteta i masovnog iseljavanja uskoro u našoj zemlji neće biti dovoljno radnika. Kasne li vladajući krugovi za događajima?

- Na žalost, kasne. Tu su podjednako podbacile i sadašnja i prethodne vlade. U posljednje je vrijeme doneseno nekoliko mjera na području pronatalitetne politike, ali to nije dovoljno. Neke od mjera nisu niti potpuno primjenjive za mlade. Primjerice, subvencioniranje stambenih kredita. Većini mladih sami krediti su nedostupni zbog malih plaća i nestalnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno vrijeme i slično. Najjače mjere za zaustavljanje iseljavanja su drastična povećanja svih plaća, stalni poslovi i sigurni uvjeti rada.

Što je s referendumom o mirovinskoj reformi? Sindikati su u travnju pokrenuli peticiju i prikupili dovoljno potpisa za referendum. Jesu li ti potpisi postali mrtvo slovo na papiru?

- Za održavanje referenduma prikupili smo dvostruko više potpisa od zakonski potrebnih i predali ih Saboru. Očekujemo da se provjera tih potpisa završi što prije i da Sabor u rujnu odredi datum referenduma već za drugu polovinu jeseni ove godine ili najkasnije do kraja godine.

Što će biti ako se vladajući u Saboru ogluše na vaše zahtjeve i ako počnu stvari otezati?

- To im ne bi bilo mudro. Trebali bi znati pročitati i razumjeti poruku koju su dobili od naroda. Sindikati su prije prikupljanja potpisa nudili pregovore i pokušavali spriječiti produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina, spriječiti i pooštravanje penalizacije prijevremenog umirovljenja. Međutim, Vlada nas nije uzimala dovoljno ozbiljno i dovedeni smo pred gotov čin. Podilazili su Europskoj komisiji, Svjetskoj banci, MMF-u, bonitetnim agencijama, svima osim vlastitom narodu.

Protureferendumska kampanja obila se Vladi o glavu, vjerojatno i na izborima za Europski parlament. Ako su u Vladi dovoljno mudri, shvatili su da građani očekuju referendum i žele se izjasniti. Mi, sindikati koji smo omogućili prikupljanje njihovih potpisa, bili smo samo sredstvo u rukama naroda. Sada i Vlada ima obvezu da se izjasni i signalizira Saboru da referendum treba provesti.

Antireferendumska kampanja

Može li Vlada tu svoju referendumsku »neugodnost« jednostavno riješiti izmjenom mirovinskog zakona u skladu sa zahtjevima sindikata?

- Mislim da se to više ne može riješiti promjenom zakona. Narod sada traži i očekuje referendum.

Sindikati su izašli iz Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV), tijela na kojem Vlada svoje odluke prethodno dogovara sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. Povod za to bili su mirovinska reforma i ponašanje bivšeg ministra rada Marka Pavića. Koji su uvjeti sindikata za povratak u GSV?

- Godinama smo nezadovoljni radom Gospodarsko-socijalnog vijeća. Urušavanje GSV-a i socijalnog dijaloga drastično je počelo tijekom vlade Zorana Milanovića, koja se ponašala bahato i mislila da se ne treba previše konzultirati sa sindikatima. Istodobno, poslodavci su našli načina kako da se s Vladom dogovaraju sa strane, mimo sindikata i GSV-a. Tijekom mandata vlade Andreja Plenkovića ništa se bitno nije promijenilo, unatoč njegovim uvjeravanjima.

Tijekom mirovinske reforme, na naše prijedloge oglušio se i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić te pokrenuo antireferendumsku kampanju. Stoga smo i zatražili njegovu ostavku. Kako je Pavić nije podnio, od predsjednika Vlade zatražili smo da ga smijeni. Ni ta smjena nije se dogodila. Međutim, Pavić je u rekonstrukciji otišao na drugi položaj, što nas nije iznenadilo. Ukratko, sindikati su istupili iz GSV-a i zbog ministra Pavića, njegovog ponašanja tijekom razgovora o mirovinskoj reformi, njegove protureferendumske kampanje, ali i zbog nefunkcioniranja GSV-a u vrlo dugom razdoblju kao i zbog niske razine socijalnog dijaloga u cjelini. Sve je to u paketu. Stoga se nakon odlaska Pavića na drugu dužnost ne možemo jednostavno vratiti u GSV. Niz je preduvjeta za naš povratak, a jedan od njih je i organiziranje referenduma.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka