– Trebalo bi Šeksu obećati da će ostati potpredsjednik ako prijeđe na našu stranu. Budući mu je to jako važno, sigurno bi pristao, šalio se jučer jedan HDZ-ovac koji se bori za promjene u stranci.

Parlamentarna većina u pravilu poštuje odluke oporbenih stranaka kad su u pitanju saborske dužnosti. Tako je, primjerice, u rujnu 2000. Sabor razriješio dotadašnjeg potpredsjednika Ivića Pašalića nakon što ga je tadašnji šef HDZ-a Ivo Sanader odlučio zamijeniti Ivicom Kostovićem. Izbori će dakle biti napeti.   

Karamarko još čeka

Na tri prethodna HDZ-ova izborna sabora bilo je ukupno troje kandidata za dužnost predsjednika stranke, a sada ih je već četvero najavilo kandidature, plus Tomislav Karamarko koji negdje na zimovanju još razmišlja hoće li se i on uključiti u utrku. Najnoviji interesent za mjesto šefa HDZ-a je Drago Prgomet, predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgije glave i vrata u KBC-u Zagreb. Taj član Središnjeg odbora HDZ-a, na nedavnim parlamentarnim izborima četvrtoplasirani na listi u 11. izbornoj jedinici (dijaspora), o svojim je namjerama pisanim putem izvijestio Jadranku Kosor i ostale članove predsjedništva . 

–  Zalagat će se za HDZ u kojem svaki član ima pravo izraziti mišljenje i natjecati se za sve stranačke dužnosti, a lokalne organizacije autonomiju i utjecaj na kreiranje izbornih lista. Prgomet je ljude u ustanovi u kojoj radi informirao da će se u idućim mjesecima angažirati u predizbornoj kampanji.  Intenzivno ću obilaziti HDZ-ove ogranke. Tri mjeseca je dosta vremena da se predstavim članovima i vjerujem da će me prepoznati, ističe Prgomet koji priznaje da ga zasad ne podržava ni jedno HDZ-ovo zvučno ime. 

    Da bi realizirao svoju želju i postao predsjednički kandidat, on će, kao i drugi, prvo morati prikupiti 400 potpisa izaslanika izbornog sabora koji će se održati vjerojatno u svibnju. S tim da se odmah može početi sa sakupljanjem potpisa jer se već zna dvjestotinjak izaslanika. To su zastupnici HDZ-a te članovi središnjih stranačkih tijela, predsjedništva, središnjeg odbora, nacionalnog vijeća, visokog suda časti i nadzornog odbora. Preostali izaslanici, njih oko 2.200, bit će izabrani tijekom unutarstranačkih izbora. 

   Proceduralne smicalice

Statut HDZ-a ne određuje može li izaslanik potpisati više predsjedničkih kandidatura. Ali, dosad je propisnicima o provođenju unutarstranačkih izbora to dopuštano. Protivnici Jadranke Kosor sada, međutim, pretpostavljaju da bi njezina struja mogla nametnuti rješenje prema kojem bi svaki izaslanik mogao potpisati samo jednu kandidaturu, čime bi se ograničio broj kandidata. 

    – U grčevitom nastojanju da se održi na čelu stranke, ona bi doista mogla posegnuti i za ovakvim sredstvima. No, nećemo biti nespremni i za to ćemo imati adekvatan odgovor, kazao nam je jedan visokopozicionirani HDZ-ovac iz tabora protivnika Jadranke Kosor. U razdoblju do izbornog sabora treba očekivati još niz pokušaja proceduralnih smicalica i kontra smicalica.