Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4
Sutra: 16° 16° 4
24. rujna 2018.
Refinanciranje zaduženja

Inozemna obveznica: Evo koliko će država uštedjeti ako uspije refinancirati dug

Foto: D. ŠKOMRLJ
Foto: D. ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 15. ožujak 2017. u 10:47 2017-03-15T10:47:39+01:00

Takav udio javnog duga može se refinancirati tek kroz nekoliko godina, a investitori su uglavnom skloni tom da to bude najviše 20 posto duga godišnje. Takva je operacija uspjela susjedima Slovencima

Iako su dva zadnja inozemna zaduženja Hrvatske kroz obveznice, one dogovoreno u ponedjeljak u Londonu i one iz ožujka 2015., izdane uz kamatu od oko tri posto, Hrvatska još u svom inozemnom zaduženju ima čak četiri inozemne obveznice na koje plaća kamatu iznad šest posto, te dvije na koje su kamate veće od 5,5 posto. Ukupna je vrijednost tih obveznica sedam i pol milijardi dolara i 750 milijuna eura, s tim su dolarske obveznice uglavnom zaštićene od valutnog rizika, odnosno rasta dolara. Obveznice s najvećim kamatama, onima iznad šest posto, izdavane su u vrijeme najveće krize u Hrvatskoj od 2009. do 2011., s time da je Hrvatska još 2013. godine na obveznicu od milijardu i 750 milijuna dolara plaćala kamatu od točno šest posto. Već sljedeće godine kamata je bila 3,875 posto.

Što s hrvatskim tvrtkama

Na pitanje mogu li hrvatske kompanije računati na nešto niže kamate, odnosno hoće li ih država povući za sobom, naši sugovornici iz Vlade napominju da se velika domaća poduzeća sa stabilnim poslovanjem, pogotovo ona s vlasnicima iz inozemstva, već na stranim tržištima zadužuju po kamatama od tri ili ispod tri posto, te da sve vodi tomu da domaće banke kreditiraju srednje ili malo poduzetništvu, te da bi im ta činjenica možda mogla smanjiti troškove zaduženja.

Redovita zamjena

Kad bi za svako od tih zaduženja gdje je kamata iznad pet i pol posto država uspjela spustiti kamatu za dva postotna poena, što bi još bile kamate više od ovih recentnih, trošak proračuna za kamate na javni dug smanjio bi se godišnje za više od milijardu kuna. U slučaju da se na sve te obveznice plaća kamata od oko tri posto, ušteda bi premašila milijardu i pol kuna.

Takav je trenutni efekt nemoguće postići osim ako bi država refinancirala baš sve spomenute inozemne obveznice, što je nemoguće napraviti jer se takav udio javnog duga može refinancirati tek kroz nekoliko godina, a investitori su uglavnom skloni tom da to bude najviše 20 posto duga godišnje.

Takva je operacija uspjela, primjerice, susjednim Slovencima koji su u nekoliko godina nakon pada kamata na tržištu, refinancirali dug tako da se uspijevali zamijeniti obveznice izdane po kamati od sedam posto novim dugom uz kamatu od dva posto.

Ministarstvo financija lani je razmišljalo o sličnom potezu za Hrvatsku, no zbog visoke kamate morali su odustati i od izdanja obveznice, tako da o restrukturiranju duga nitko nije govorio. Sada je Hrvatska kako se čini osuđena na redovitu zamjenu obveznica, ritmom kojim one dospijevaju na naplatu, ali i to znači smanjenje troška kamata, a samim time i smanjenje proračunskog manjka.

– Možda se lani moglo nešto učiti po pitanu restrukturiranja duga i Ministarstvo financija vjerojatno je o tome razmišljalo, ali imali smo političku nestabilnost, Vlada je pala i morali smo odustati i od redovitog refinanciranja na inozemnom tržištu. S obzirom na to da se američki FED sprema podići kamate, a pitanje je hoće li ga nagodinu slijediti i Europska centralna banka i što će se događati u Europi na političkom planu jer zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Francuske čekaju izbori mislim da puno prostora za restrukturiranje duga nema.

Trošak zaduživanja

No, ako kamate počnu rasti u sljedećoj godini Hrvatska to može dobrim dijelom kompenzirati popravljanjem svog kreditnog rejtinga, kaže analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

Ono što bi trebalo pojeftini trošak zaduživanja za širi javni sektor je dogovor oko restrukturiranja duga HAC-a, HC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb, koje bi trebale izaći na inozemno tržište uz svojevrsnu garanciju Svjetske banke, pa bi tako mogle uz povoljnije kamate zamijeniti od 1,8 do 2,5 milijarde eura svoga duga.

Iako dogovor još nije postignut hrvatska strana se obvezuje na promjene i uštede u tim tvrtkama, a garancija Svjetske banke donijela bi nižu kamatu i mogućnost zaduženja na 20 godina. Bit će to najveća ročnost u hrvatskom javnom sektoru, jer se država uspijeva zadužiti najviše na deset godina, dok usporedive europske zemlje izdaju obveznice na 15 ili čak 20 godina. I time Hrvatska plaća cijenu lošeg rejtinga.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka