Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. studenoga 2019.
Ministarstvo zaštite okoliša

Gomila se otpad za kojeg nitko ne plaća nikakvu naknadu, država to već godinama ignorira

Foto arhiva
Foto arhiva
Autor:
Objavljeno: 29. siječanj 2017. u 18:41 2017-01-29T18:41:27+01:00

 Ministarstvo zaštite okoliša će  ove godine zajedno s Fondom za zaštitu okoliša koji vodi  sustav amabalažnog zbrinjavanja,  i gdje je ustanovljeno da ima puno rupa,  potrošiti dva milijuna kuna na detektiranje problema i uvođenje boljeg nadzora, što je sam Fond propustio učiniti u proteklih 11 godina

ZAGREB Jedanaest godina nakon što je u Hrvatskoj uveden sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada – u kojem bi svi oni koji na tržište stavljaju proizvode u nekoj ambalaži (bocama, tetrapacima, limenkama, kutijama, vrećicama i slično) trebali plaćati nekoliko ekoloških naknada za kasnije zbrinjavanje te ambalaže kad ona postane otpad, Ministarstvo zaštite okoliša Slavena Dobrovića ustanovilo je da u tom sustavu ima puno rupa i da nikakve naknade ne plaća velik dio proizvođača i distributera.

Kako se navodi u novom Planu gospodarenja otpadom za razdoblje do 2022. godine, na tržištu ima dvostruko više ambalaže od one za koju su naknade plaćene pa tako i povratna naknada od pola kune. To znači da proizvođači i distributeri koji uredno naknade plaćaju, pokrivaju i trošak neplatiša, čije kršenje zakona država godinama ignorira.

Varljiva statistika

Ne plaćaju, prije svega, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja na tržište plasiraju pića i napitke, razne druge proizvode u ambalaži, iako su to obavezna, dok se naknade ne plaćaju ni za sekundarnu odnosno tercijarnu ambalažu, primjerice za kartonske kutije u kojima dobijamo nove kućanske aparate, ambalažu u kojoj ćemo iz slastičarnice donijeti kolače, ili pak kutije u kojima nam na kućni prag stiže pizza.

Riječ je o ogromnim količinama otpadne ambalaže za koju nitko ne plaća trošak kasnijeg zbrinjavanja, i zbog koje sustav gubi puno novca.
Ministarstvo zaštite okoliša odlučilo je stoga u ovoj godini, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša koji vodi cijeli sustav amabalažnog zbrinjavanja, potrošiti dva milijuna kuna na detektiranje problema i uvođenje boljeg nadzora. To znači da će Fond, koji je probleme propustio detektirati i ispraviti u proteklih 11 godina, sad, s dva milijuna kuna, analizirati vlastite dosadašnje propuste i ispravljati ih.

Uzmu li se bez ikakve rezerve podaci Eurostata – EU ureda za statistiku, Hrvati koriste najmanje ambalaže u Europi, svega 47 kilograma godišnje po glavi stanovnika, triput manje nego što je prosjek Europe, a četiri i pol puta manje nego, primjerice, Nijemci. Činjenica jest da je naša kupovna moć puno manja pa onda i potrošnja ambalaže, ali podaci za Hrvatsku sigurno nisu realni, jer je Hrvatska mogla dostaviti samo podatke o registriranoj ambalaži za koju su plaćene naknade. Ako je takve ambalaže dvostruko više, onda i svaki hrvatski stanovnik upotrijebi sto kilograma ambalaže, Slovenci, primjerice, 130 kilograma.

Odvojeno prikupljamo manje od 25 posto otpada

Hrvatska kao članica EU-a do 2020. godine mora odvojeno prikupljati najmanje 50 posto stakla, papira, plastike i metala, zbog čega će u izgradnju sortirnica i kapaciteta za recikliranje biti uloženo oko 930 milijuna kuna. Do sada je pola milijarde kuna već uloženo u izgradnju reciklažnih dvorišta, zelenih otoka, nabavu kontejnera i druge opreme, a odvojeno prikupljamo manje od 25 posto otpada, recikliramo tek 18 posto.

Šverc iz Slovenije

»Uzevši u obzir dodatne izvore podataka prema kojima je količina prazne ambalaže stavljene na tržište RH gotovo dvostruko veća od registriranih količina stavljenih na tržište, za očekivati je da će količine otpadne ambalaže koje će nastajati u planskom razdoblju biti veće od procijenjenih«, navodi Ministarstvo koje se i švercom ambalaže iz Slovenije u Hrvatsku počelo baviti tek nakon što je naš list početkom siječnja o tome napisao priču.

Podsjetimo, slovenskim je proizvođačima pića i napitaka, koji izvoze u Hrvatsku, dozvoljeno da i na ambalažu koja se prodaje na slovenskom tržištu stavljaju etikete povratne naknade od pola kune, pa slovenski potrošači organizirano tu ambalažu, na koju sami nisu platili povratnu naknadu, dovoze u hrvatske trgovine uz granicu te zarađuju na povratnoj naknadi.

Tek nakon napisa našeg lista su Carina, MUP i Ministarstvo odnosno Fond krenuli u kontrolu te od trgovaca počeli zaprimati dojave o sumnjivim isporukama ambalaže. Koliko je švercera prijavljeno, u Ministarstvu i Fondu ne otkrivaju, napominjući samo kako su im trgovci zadnje sumnjivo vraćanje ambalaže prijavili prije dva tjedna, što znači da se, zaključuju u Fondu, »i broj onih koji iz Slovenije prevoze ambalažu u Hrvatsku smanjio«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.