Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
18. studenoga 2019.
Novi zakon

Država vraća pod kontrolu zemljište vrijedno milijarde. Do sada su ga tvrtke koristile - besplatno

snimio Silvano Ježina
snimio Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 11. lipanj 2019. u 7:24 2019-06-11T07:24:40+02:00

Novi zakon treba regulirati status milijardi eura vrijednog zemljišta na obali, koji je zakonom izuzet od pretvorbe i privatizacije, a koriste ga bez naknade turističke tvrtke u kampovima i hotelskim kompleksima 

ZAGREB - Nakon deset godina neuspješne primjene, u povijest će otići Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku privatizacije, koji je trebao zaštititi možda najvredniju državnu imovinu, zemljište u kampovima i oko hotelskih tvrtki.

Do kraja godine umjesto tog zakona Ministarstvo državne imovine planira donijeti novi zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, čime će stari zakon donesen 2010. godine otići na podulju listu hrvatskih propisa koji su bili loši ili se država nije pretjerano bavila njihovom primjenom, pa se odlučila za lakšu opciju - izradu nove regulative.

Naplata koncesije

U ovom slučaju riječ je o zakonu koji, među ostalim, treba regulirati status milijardi eura vrijednog zemljišta na obali, koji je zakonom izuzet od pretvorbe i privatizacije i koji su turističke tvrtke u kampovima i hotelskim kompleksima koristile 20 godina bez naknade,a nakon što je ona 2010. godine propisana zakonom pojavili su se problemi u njezinom obračunu i naplati. Uz to nikada se jasno nisu razgraničili vlasnički odnosi između privatnih tvrtki koje su preuzele hotele i kampove i koristile i državno zemljište, pa je otežano išla i naplata koncesije. Država će možda, ako se ostvari cilj novog zakona, konačno početi upravljati tom svojom imovinom tri desetljeća nakon što je zakonom jasno rečeno da je ona izuzeta od privatizacije i da ostaje u državnom vlasništvu.

Dvije godine Vlada Andreja Plenkovića najavljivala je izmjene zakona, ali početkom godine odlučila se na izradu potpuno novog koje će imati i novo ime, jer i turističko zemljište koje se štiti tim zakonom je zapravo građevinsko. Država nikada nije napravila detaljnu procjenu vrijednosti tog zemljišta, a trebalo je proći čak 19 godina od njezine samostalnosti da se donese prvi zakon koji regulira status tog zemljišta i da u njemu država propiše naknadu privatnim tvrtkama za njegovo korištenje. Kad je u srpnju 2010. godine donesen zakon, u njemu je ponosno stajalo da je turističko zemljište »dobro od interesa Republike Hrvatske i uživa njezinu posebnu zaštitu«, a propisano je da ono u kampovima pripada državi, a ostalo, oko hotelskih društva, lokalnoj samoupravi te odredila kako će se naplaćivati naknada za njegovu koncesiju.

Suvlasnički omjeri

Ministarstvo financija ovih je dana započelo proceduru za izradu novog zakona pa je u obrascu prethodne procjene učinaka zakona, koji je prvi korak za izradu novog zakona, objavilo kako je još uvijek važeći zakon iz 2010. godine imao brojne prepreke koje se odnose na nemogućnost rješavanja imovinskopravnih odnosa na turističkom i drugom građevinskom zemljištu koje nije procijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije. Tvrde da je to onemogućavalo aktiviranje te vrijedne državne imovine.

Premala naplata države

Kako navodi resorno Ministarstvo, na ukupno 16.332.489 četvornih metara zemljišta u kampovima na kojima je utvrđena suvlasnička zajednica još nisu uređeni odnosi i nije moguće uređivanje odnosa s trgovačkim društvima u skladu s tržišnim uvjetima. Kao prijelazno i privremeno rješenje Ministarstvo turizma naplaćuje korištenje takvih kampova trgovačkim društvima tako što im naplaćuje tri kune po četvornom metru za pola zemljišta kampa koje je u suvlasništvu i dva posto od polovine ukupnog godišnjeg prihoda kampa. Država tako godišnje naplati 31 milijun kuna. U Ministarstvu imovine uvjereni su da bi ti iznosi bili veći da su jasno utvrđene suvlasničke zajednice, a i turističke tvrtke bi bolje mogle planirati svoj razvoj.

Zakon, tvrde u ministarstvu Gorana Marića, nije propisao brojne kriterije potrebne za regulaciju imovinskopravnih odnosa na tim nekretninama, posebice kad je u pitanju formiranje građevinskih čestica, posebice tamo gdje su već izgrađeni objekti.

Uz to nema, tvrde, kriterija za određivanje suvlasničkih omjera između države i trgovačkih društava vlasnika objekata.

Zakon tako ne propisuje ni nadležno tijelo za provođenje postupka određivanja suvlasničkih omjera. Problem postoji i u slučajevima kad se dio hotela, kampa ili druge građevine turističko ugostiteljske namjene nalazi na pomorskom dobru, jer u tom slučaju uopće nije adekvatno, prema mišljenju Ministarstva državne imovine, reguliran postupak davanja odnosno naplate koncesije.

Za dvije godine prvi učinci zakona

Novim zakonom Ministarstvo planira omogućiti efikasnije i brže rješavanje imovinskopravnih odnosa na turističkim zemljištima te stavljanje u funkciju većeg broja nekretnina u turističke svrhe, a uvjereni su da će to donijeti veći prihod i državnom i lokalnim proračunima te Fondu za razvoj turizma. Prvi učinci zakona vidjet će se, prognoziraju iz Ministarstva, već za dvije godine. Bit će to taman za tri desetljeća samostalnosti Hrvatske, što dovoljno govori koliko je uspješna njezina administracija, koja je propustila naplatiti stotine milijuna ili možda i milijarde kuna naknada za korištenje turističkog zemljišta.

Kao dokaz za svoje tvrdnje, Ministarstvo navodi činjenicu da još uvijek niti u jednom kampu nije utvrđen omjer suvlasništva između Republike Hrvatske i trgovačkog društva te stoga, devet godina nakon donošenja zakona, nije dana niti jedna koncesija jer se ne može utvrditi točna površina kampa koja se daje u koncesiju.

Jednako tako ni u jednom slučaju, kada se hotel, dio hotela, dio druge turističko ugostiteljske građevine, kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru, nije poznato da je korištenje pomorskog dobra riješeno dugoročno na način kako je to propisano Zakonom iz 2010. godine, pa su i tu izostali prihodi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.