Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 27° 27° 1
25. lipnja 2019.
Egzodus stanovništva

Dok se stranke prepucavaju brojkama, demografi upozoravaju: 'Hrvatska je na rubu propasti!'

Foto M. Gracin
Foto M. Gracin
Autor:
Objavljeno: 20. srpanj 2015. u 7:01 2015-07-20T07:01:00+02:00

Osim iseljavanja, očito pospješenog ulaskom u EU i dugotrajnom gospodarskom krizom, Hrvatska se već godinama bezuspješno bori s negativnim prirodnim prirastom

 Je li u Hrvatskoj na djelu novi egzodus stanovništva, kako to ovih dana uvjerava opozicija, ili su brojke prenapuhane, a Hrvati, nimalo zabrinuti za vlastitu egzistenciju, skloniji ostanku u domovini? Oko ovog pitanja ne mogu se složiti ni stručnjaci, a kamoli politika.

Tako HDZ proziva vlast zbog iseljavanja 100.000 ljudi u dvije godine, vladajući tvrde kako je brojka triput manja, a Državni zavod za statistiku (DZS) računa da se u tri godine koalicijske vlasti iselilo nešto manje od 50.000 hrvatskih građana. Dok ovakav politički folklor nekoga možda i zabavlja, demografi upozoravaju: nije vrijeme za prebrojavanje, krajnji je čas za dugoročne mjere koje će Hrvatsku spasiti od potpune demografske propasti.

Statističari tvrde da je jedino njihova evidencija točna, jer u njoj bilježe samo one iseljenike iz Hrvatske koji su se odjavili iz Hrvatske, odrekli se državljanstva ili izbivaju dulje od godinu dana bez namjere povratka. U njihovim brojkama, kažu u DZS-u, nema sezonskih berača jagoda po Europi, koji pola godine provedu po poljima Italije ili Njemačke a drugu polovinu godine u Hrvatskoj i ne smatraju se iseljenicima. DZS svoju statistiku migracija radi na temelju podataka MUP-a o promjeni prebivališta, što se uspoređuje s popisom stanovništva i nakon toga osobu svrstava među doseljenike ili odseljene.

Demografske stručnjake ovakvo tumačenje stvari ne zadovoljava: ne može se, kažu, statistika iseljavanja voditi temeljem MUP-ovih podataka, dok su izvan granica Hrvatske na tisuće ljudi koji se nikad nisu odjavili iz MUP-ove evidencije, zadržali su hrvatske dokumente, a zaposlili su se u nekoj od EU država, legalno ili na crno.

– Već mi je doslovno dosadilo govoriti: i ludome je jasno da se netko tko ode u SAD ili Njemačku ne mora odjaviti u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku u odseljene računa samo one koji su se stvarno odjavili, i odavno ne žive u Hrvatskoj, ali su odlučili regulirati imovinsko-pravne odnose i riješiti svoj status - kaže Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Malo rođenih

Osim iseljavanja, očito pospješenog ulaskom u EU i dugotrajnom gospodarskom krizom, Hrvatska se već godinama bezuspješno bori s negativnim prirodnim prirastom. On je lani, s 52.427 umrlih i 39.596 rođenih, dosegao vrhunac otkad se vode statistike. Porast broja djece upisane u prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2015/16. samo je posljedica neznatnog porasta broja novorođene djece u Hrvatskoj prije sedam godina, ali taj je kratkotrajni porast od nekoliko stotina novorođene djece više minoran u odnosu na ogromnu depopulaciju Hrvatske, upozorava Akrap. 

Nažalost, sve političke opcije problemom demofragije bave se, kaže, na kratki rok, a mjere koje predlažu ili donose ne mogu polučiti rezultata jer nisu planirane dugoročno, niti u dogovoru s drugim političkim opcijama.

– Iseljavanje iz Hrvatske danas poprima zabrinjavajuće razmjere. Vrijeme je da se političari prestanu prepucavati s brojkama, i da to pitanje svedu na ekonomsku razinu. Hrvatska je danas u ovakvoj situaciji jer nema dugoročne strategije gospodarskog razvoja, i to razvoja u prostoru, koji će osigurati razvoj svih krajeva zemlje, Gorskog Kotara, zaobalne Dalmacije, Slavonije, unutrašnjosti Istre... To su ogromni prostori koji su danas prazni, a nekad su bili puni. Taj prostor treba iskoristiti, pa će Hrvatska postati zemlja useljavanja, a ne iseljavanja - poručuje ugledni demograf. 

Hrvatska je razvoj bazirala na razvoju gradova, pa je u Zagrebu i okolici locirano čak 27 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. »To je jako loše«, konstatira Akrap, uvjeren da promjeni demografskih trendova neće pomoći nikakve mjere demografske politike, već jedino zaokret u gospodarskom razvitku. Ako želi preusmjeriti kretanje broja stanovnika u drugom smjeru, država mora oblikovati uvjete da se to dogodi.

– Razvoj Hrvatske treba decentralizirati, a tu je nužna intervencija države. Ne može se očekivati od privatnika da ulože u Liku, tu treba intervenirati država, stvoriti uvjete za razvoj - veli Akrap.

Dio razvojne politike

Demografska politika morala bi, dodaje, biti dio ukupne razvojne politike, jer će ljudi doći tamo gdje se otvaraju radna mjesta. Značajna je po njemu tu i uloga lokalne zajednice, jer je na njoj da se bori za prioritete. Dok vladajući tvrde da rade na mjerama koje bi hrvatske obitelji zadržale u zemlji, iz HDZ-a najavljuju odlučne mjere kojima će zaustaviti egzodus Hrvata, osnivanje ministarstva za Hrvate izvan Hrvatske, uklanjanje administrativnih i gospodarskih zapreka za investicije i povratak iseljenika. Demograf Akrap ovakve najave smatra smiješnima, jer se problem iseljavanja ne može, kaže, rješavati na kratke staze, do idućih izbora.

– Oko ovog pitanja vlast i opozicija moraju sjesti za stol i dogovoriti se. Obiteljska politika je jedna, nema lijeve i desne - poziva Akrap. Niti jedna država u svijetu, kaže, nema novca da pokrije sve potrebe, ali ovdje se radi o investiciji u budućnost. »Moramo znati da je uvozna radna snaga u konačnici skuplja od domaće, jer sa stranim radnicima dolaze i njihove obitelji, djeca, koja ulaze u sustav socijalne skrbi«, podsjeća demograf.

Godinu i pol od ulaska Hrvatske u EU, samo je u Njemačku prema podacima njemačke Savezne agencije za rad otišlo oko 24.000 hrvatskih radnika, a svakodnevno smo svjedoci novih odlazaka mahom mladih ljudi i njihovih obitelji u potrazi za boljim životom. Takav je trend očekivan s obzirom na otvaranje tržišta rada u većini europskih država, što hrvatskim građanima olakšava zapošljavanje u drugim državama EU. Dok se podaci Njemačke temelje na izdanim radnim dozvolama, podaci Državnog zavoda za statistiku utvrđuju se temeljem baza podataka MUP-a o odjavi prebivališta. Ni jedni, ni drugi ne daju pravu sliku stvari, jer se u radne dozvole uvrštavaju i one izdane na tri mjeseca ili pola godine, nakon čega se radnik iz Hrvatske može vratiti u domovinu, a s druge strane, činjenica je da izvan granica Hrvatske rade i žive mnogi hrvatski građani s osobnom iskaznicom izdanom u MUP-u. 

Registar stanovništva

Ravnatelj DZS-a, Marko Krištof, priznaje kako je njihova statistika samo djelomično točna.

– Statistika počiva na pretpostavkama poštivanja zakona i povjerenju - kaže Krištof, svjestan da DZS nema podatke o svim hrvatskim državljanima koji su u proteklih dvije ili tri godine napustili Hrvatsku. Statistika se, tvrdi, ipak drastično  poboljšala novim Zakonom o prebivalištu, jer je dio osoba koje se nisu neko vrijeme javljale, u MUP-u odjavljen automatski.

Probleme s evidentiranjem migracija, osobito u pogledu osoba koje se iseljavaju, imaju i druge europske države, kaže Krištof, i to zbog nepostojanja jedinstvenog identifikacijskog broja za čitavu Europsku uniju, pomoću kojeg bi se moglo pratiti kretanje stanovnika.

– Ni Njemačka i Velika Britanija, kad je riječ o useljavanju i iseljavanju, uopće nemaju kompatibilne podatke. Uvijek je jednostavnije utvrditi tko je doselio nego tko je otišao, jer je teško utvrditi je li neka osoba otišla trajno i ima li namjeru povratka - tumači ravnatelj DZS-a. Pogreška se u evidenciji useljenih, kaže, događa kad država i radnike koji su dobili radnu dozvolu za tri mjeseca ili za šest mjeseci, evidentira kao useljenika.

Kad je riječ o Hrvatskoj, situaciju dodatno komplicira činjenica da s hrvatskim putovnicama u inozemstvo odlazi i značajan broj stanovnika Srbije i Bosne i Hercegovine, što - kaže Krištof - »dodatno kvari sliku odlaznih migracija«. Susjedna BiH uopće ne vodi statistiku migracija, pa se tako ne zna koliko se ljudi iselilo iz te države.

U DZS-u kažu kako je nemoguće procijeniti kolika bi mogla biti statistička pogreška, odnosno koliki bi mogao biti stvarni broj iseljenih iz Hrvatske. Sve bi to, veli Krištof, bile proizvoljne kalkulacije. Rješenje za bolje brojanje onih koji odlaze bilo bi, kaže, formiranje registra stanovništva kakav imaju neke europske države, i kojim bi se točno ustanovilo koristi li neka osoba usluge zdravstvene ili socijalne skrbi, uplaćuje li doprinose, je li u sustavu mirovinskog sustava ili na birou rada, ima li promet na bankovnom računu... Tako bi bilo jasnije živi li takva osoba u Hrvatskoj, ili je otišla. Uspostava registra stanovništva zacrtana je strategijom e-Hrvatska 2020., no narednih pet godina, ako ćemo slušato demografe, trebalo bi se baviti stvaranjem uvjeta za ostanak hrvatskih građana u zemlji, a ne za točnije prebrajanje onih koji odlaze.  

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka