Između prvog i drugog čitanja zakona iz poreznog paketa Vlada je znatno pojačala »dodatno« oporezivanje građana za koje se dokaže nesrazmjer između vrijednosti imovine i visine primanja koja su legalno prijavili i na njih državi platili porez. U slučaju da se utvrdi da je nečija imovina znatno vrednija i da je plaćena više od svih njegovih prijavljenih primanja, ta se razlika tretira kao drugi dohodak. Primjerice ako netko stekne imovinu za koju je izdvojio dva milijuna kuna, a njegova su ukupna primanja kroz godine bila milijun kuna, na razliku od milijun kuna, prema sadašnjem zakonu, plaća dodatni porez od 40 posto. Sadašnja Vlada predlaže ukidanje stope od 40 posto, odnosno njezino snižavanje na 36 posto i ona se trebala obračunavati i na neprijavljeni dohodak koji je razotkrila vrijednost stečene imovine. No, između prvog i drugog čitanja Vlada je odlučila dodatno kazniti one koji ne prijavljuju sva svoja primanja pa će se na utvrđeni nesrazmjer plaćati porez po stopi od 36 posto, ali će se tako utvrđeni porez uvećavati za još 50 posto. Iako to nije tako propisano u zakonu, jer je Ministarstvo financija očito željelo zadržati najvišu stopu u porezu na dohodak od 36 posto, građani za koje se utvrdi nesrazmjer imovine i prihoda na tu će razliku zapravo plaćati porez od 54 posto.

Čini se da je kažnjavanje onih koji su izbjegli prijaviti svu svoju zaradu i tako su izbjegli plaćanje poreza u punom iznosu još jedna stvar oko koje su Most i HDZ postigli dogovor između dva čitanja poreznih zakona. Naime, Mostov zastupnik Maro Kristić još se u prvom čitanju poreznih zakona zalagao za to da se građane koji izbjegavaju plaćanje obveza državi jače kažnjava, odnosno da se na utvrđenu razliku naplati stopa od 54 posto. To se na kraju i postiglo odredbom koja kaže da se na drugi dohodak koji je utvrđen kao razlika između vrijednosti imovine i dokazanih sredstava za njezino stjecanje plaća porez po stopi od 36 posto, te da se tako dobivena obveza povećava za 50 posto.

Kristić kaže da je zadovoljan što se kroz dijalog Mosta i HDZ-a za drugo čitanje promijenila ta odredba, kao i status poreznog Uskoka, odnosno da se zadržala samostalnog tog sektora, koji će se ubuduće zvati Samostalni sektor za financijske istrage On povećanje stope za one koji skrivaju svoja primanja i tako izbjegavaju plaćanje poreza na cjelokupni dohodak bilo od imovine, rada ili kapitala te zadržavanje samostalnosti poreznog Uskoka shvaća kao jedinstveni paket u borbi protiv poreznih utaja.

– Zadovoljni smo dogovorom koji smo postigli jer taj Sektor zadrži svoju samostalnost. Nitko neće biti posrednik ni između njih i DORH-a ili Uskoka. Tako se nikome neće dati prilika da odlučuju hoće li do tog sektora doći prijave, a oni će na ovaj način dobiti dodatni pristup svim bazama koje im trebaju – ističe Kristić, dodajući da je to bilo najvažnije i ljudima koji rade u poreznom Uskoku. Kristić kaže da će se založiti i za to da ljudi iz poreznog Uskoka nastave raditi u zgradi Ministarstva financija, odnosno da se ne sele u zgradu Porezne uprave, jer tako i fizički ostaju bliži DORH-u što osim simbolike, ističe on ima, i praktične razloge, jer je za pojedine dokumente i informacije bolje da se dostave iz ruke u ruku a ne, primjerice, elektroničkim putem.