ZAGREB – Rebalansa državnog proračuna neće biti, izjavila je danas ministrica financija Martina Dalić na sjednici saborskog Odbora za financije, koji je većinom glasova podržao njezino izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu.

»Rebalansa neće biti, posebno neće biti rebalansa koji bi širio fiskalne neravnoteže, oko toga se ne trebate brinuti«, poručila je ministrica SDP-ovcu Gordanu Marasu, koji je nju i vladu pozvao na što skorije donošenje rebalansa, posebno, kako je rekao, s obzirom na za 4 posto slabije punjenje državnog proračuna u prva tri mjeseca 2011.

»To znači 4,5 milijardi kuna manje u proračunu, morate paziti da planirani deficit od 15 milijardi kuna ne naraste na 20 milijardi«, poručio je Maras.

Inače, u izvješću stoji da su proračunom za 2010. ukupni prihodi realizirani u iznosu od 107,7 milijardi kuna, što je za 2,8 milijardi ili 2,5 posto manje nego u 2009. Prihodi od poreza ostvareni su u iznosu 61,8 milijardi kuna, odnosno 2 posto više nego godinu ranije, najviše od PDV-a (37,7 milijardi kuna ili 1,7 posto više nego u 2009.).

Što se rashoda tiče, oni su iznosili 121,9 milijardi kuna, što je u odnosnu na 2009. povećanje od 1,7 milijardi. Najveći dio rashoda odnosio se na mirovine (34,8 milijardi kuna) te resor zdravstva i socijalne skrbi (24 milijarde kuna).

Ukupni manjak državnog proračuna u 2010. iznosio je 14 milijardi kuna ili 4,2 posto BDP-a, a konsolidira li se to s ostvarenjem izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne samouprave, ukupni manjak konsolidirane opće države iznosi 14,5 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a.

Oporbeni članovi Odbora nisu podržali izvješće, prozivajući vladu za fiskalnu neodgovornost te nesposobnost u izvlačenju zemlje iz krize.

Maras (SDP) najpogubnijim od svih negativnih pokazatelja politike HDZ-ove vlade smatra to što, kako je rekao, zaduženje države od preko 40 milijardi kuna u zadnje tri godine nije za rezultat imalo nikakve pozitivne promjene u fiskalnoj i gospodarskoj politici.

»Imamo li kakvih rezultata od toga, jesmo li od tog zaduženja otvorili i jedno radno mjesto, ostvarili jedan posto gospodarskog rasta«, upitao je vladajuće, naglasivši da je u zadnje tri godine zabilježen gospodarski pad od 7,5 posto te izgubljeno 120 tisuća radnih mjesta.

Zlatka Koračevića (HNS) zanimalo je do kada će, po njegovu mišljenju, vlada sve stvari u državi gledati drukčijim očima, puno ljepše nego što stvarno jest, a ne shvaćati dramatičnost trenutka hrvatskih financija i gospodarstva.

U obranu ministrice i vlade te prošlogodišnje proračuna stali su i HDZ-ovi članovi Odbora, pa je Nevenka Majdenić kazala da je vlada vodila realnu politiku s kojom bi svi mogli biti zadovoljni. Oporbi i svima koji u negativnom kontekstu spominju vladine mjere i ekonomske trendove poručila je da negativno utječu na poduzetničke aktivnosti i ne žele dobro Hrvatskoj.

Predsjednika Odbora Gorana Marića (HDZ) zasmetale su, pak, Marasove tvrdnje da svi analitičari govore o maloj stopi gospodarskog rasta u ovoj godini. »Molim kolegu Marasa da me poštedi financijskih analitičara, tih pripravnika u ‘Bossovim’ odijelima, iz nekih financijskih institucija koji pokušavaju svima nama dijeliti lekcije, a neka se samo vidi na koji se način financiraju, od koga dobivaju plaću, na koji način žive, onda će se razumjeti zašto takve stavove plasiraju u javnost«, poručio je Marić.

Pozvao je na pronalaženje novih modela zaduživanja države, jer aktualna, smatra, donose dobro samo poslovnim bankama, prozivajući pritom HNB da je postala sastavnica poslovne politike banaka, a ne nacionalne ekonomske politike.

»Financiranje deficita ne smije biti najplodonosniji izvor dobiti poslovnih banaka, a tome uvelike pridonosti kreditno-monetarna politika HNB-a i izostanak sinkronizacije fiskalne i monetarne politike, isključivo zbog neželjenja monetarne politike. Tako će biti i ubuduće ako se odluke u HNB-u i dalje budu donosile bez Savjeta HNB-a, a Savjet bude zasjedao bez ministrice financija i predsjednika Odbora za financije«, istaknuo je Marić.