Cijena hrane u Hrvatskoj došla do europskog prosjeka. Problem je samo što su nam plaće triput niže

Foto Z. LUKUNIC/PIXSELL

Cijene hrane u Hrvatskoj su lani dosegnule gotovo 96 posto europskog prosjeka, dok Nijemac s gotovo tri puta većom plaćom mora pokriti cijene koje su tek oko dva posto veće od tog prosjeka

ZAGREB – Građanin Hrvatske s prosječnom plaćom od oko 802 eura mjesečno plaća hranu po gotovo istim cijenama kao i Nijemac koji prosječno zarađuje 2.270. Prema jučer objavljenim podacima Eurostata cijene hrane u Hrvatskoj su u prošloj godini bile nešto više od prosjeka EU-a, dosegnule su gotovo 96 posto, dok Nijemac s gotovo tri puta većom plaćom mora pokriti cijene koje su tek oko dva posto veće od tog prosjeka. Slovenci imaju cijene hrane koje dosežu 97,5 posto prosjeka EU-a, što znači da su na razini onih u Hrvatskoj, ali njihova je prosječna plaća 200 eura veća. Susjedni Talijani plaćaju hranu 13 posto skuplje od prosjeka EU-a, ali prosječna plaća im je dvostruko veća od one u Hrvatskoj.Baš su cijene hrane ono po čemu se Hrvatska najviše primakla europskom prosjeku. Puno lakše sa svojom plaćom Hrvati bi, u odnosu na Nijemce, mogli kupovati cigarete i alkohol. Cijena tih proizvoda u Hrvatskoj je 23 posto niža od EU prosjeka, a u Njemačkoj je jeftinija tek oko pet posto. Još bolje se Hrvati mogu nositi s Nijemcima, ako im na kraju mjeseca nešto ostane od plaće, kad su u pitanju hoteli i restorani, jer njihove cijene su u Hrvatskoj 26 posto niže od europskog prosjeka dok su u Njemačkoj za deset posto više od tog prosjeka. To znači da su u Njemačkoj te cijene za 33 posto veće nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je znatno jeftinije stanovanje, prema podacima Eurostata cijene su niže za 57 posto od EU prosjeka.

Električna energija

U to su uključene cijene energenata, vode, popravaka i najma, ali onog koji je službeno prijavljen, a ne onoga koji doista vrijedi na tržištu. I u tim cijenama nema troškova kupnje nekretnina za stanovanje. U Njemačkoj su troškovi stanovanja 11 posto iznad prosjeka EU-a.Ovi podaci Eurostata, iako prosjek o kojem je riječ nikada ne može razotkriti svaku situaciju, sugeriraju zašto je Nijemcima s gotovo tri puta većom prosječnom plaćom još uvijek primamljivo ljetovati u Hrvatskoj, s obzirom na cijene restorana, hotela ili alkohola, a zašto je Hrvatima, pogotovo onima koji nemaju u vlasništvu stan ili kuću, primamljivo odlaziti raditi u Njemačku.

S cijenama koje Hrvatska ima, građani bi se, dodaje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, lakše nosili da imaju veće plaće, a one su moguće samo ako se produktivnost poveća uvođenjem novih tehnologija, jer je dosad uglavnom počivala na niskoj cijeni rada.– Ništa novo nam nije pokazala jučerašnja objava Eurostata, to je godinama pokazivala i naša košarica i ništa se nije dogodilo nakon što bi je mediji objavili i analizirali. Kakva bi tek bila slika da Eurostatovi podaci u cijenu stanovanja uključe kupnju stanova u odnosu na plaću u Hrvatskoj – kaže Sever. Za kraj se pita kako bi se Hrvati nosili s troškovima da još dobiju dodatno poskupljenje struje, plina i vode, odnosno da se povećaju iznosi koje moraju izdvajati za stanovanje.

Lakše je Nijemcima, ali i gotovo svima ostalima u EU-u, s prosječnom plaćom pokriti i troškove komunikacija, prijevoza, kupnje i održavanja osobnih automobila, jer se cijene th dobara i usluga kreću u Hrvatskoj oko prosjeka EU -a ili desetak posto niže, dok su u državama koje imaju i do 30 ili 40 posto veće cijene plaće dvostruko ili čak trostruko veće, a u onima u kojima su plaće niže od hrvatskih i cijene su znatno niže. Na kraju čini se da Hrvati s prosječnom plaćom u odnosu na ostale stanovnike Unije najmanje zaostaju kad je u pitanju nabava cigareta, alkohola, vode i električne energije.

Svi nas prestižu

Nije to nikakva novost, takvo je stanje, napominje analitičar Željko Lovrinčević od devedesetih godina prošlog stoljeća s time da nam zemlje Europske unije koje su bile ispred nas još više odmiču, a da su nas one koje su zaostajale prestigle sve nas se više primiču i države koje još nisu postale članice.– Cijene u Hrvatskoj održavaju se tako visokim zbog turizma, što se na kraju prelijeva na domaće stanovništvo, ali i činjenice da se u malo sektora na hrvatskom tržištu razvila konkurencija, jer u brojnim segmentima vladaju oligopoli ili monopoli. Naše je tržište malo i dodatno se smanjuje, dok fiksni trošak ostaje isti, pa se on prelijeva na manji broj kupaca. Nisu velika tržišta ni Slovačke i Češke ili Danske, ali tamo očito postoji konkurencija. Nikako ne treba zaboraviti ni to da su cijene uvijek veće u zemljama u kojima je jača i korupcija, jer one uključuju i plaćanje posrednika. Uz to koliko god nas trgovci zasipaju pričom o snižavanju cijena, u Hrvatskoj su trgovačke marže velike- napominje Lovrinčević. Sve to je, zaključuje, dovelo do toga da Hrvatsku, iako ima nižu prosječnu plaću, po kupovnoj moći prestiže i Rumunjska. Pita se i zašto nikada nitko nije pokušao analizirati zašto mala i srednja poduzeća, kako je to u europskim zemljama koje napreduju, nisu stvorila konkurenciju na tržištu, te procjenjuje da je možda riječ o tome da ona proizvodna nisu uspjela ugraditi modernu tehnologiju, te da takve tvrtke uglavnom postoje na tržištu usluga.

Cijena hrane u Hrvatskoj došla do europskog prosjeka. Problem je samo što su nam plaće triput niže

Električna energija

Svi nas prestižu

Lidlova super ponuda