Projekt MYSPACE

Čak 70 posto mladih Hrvata ne zanima politika, a dvije trećine ih ne vjeruje strankama

Tihomir Ponoš

Ilustracija NL

Ilustracija NL

Mladi većim dijelom ne vjeruju u politiku, političare i političke institucije, ali podržavaju demokratski sistem i daju podršku opoziciji u iznošenju njihovih stavova



ZAGREB Mladi u Hrvatskoj su ili cinični prema demokraciji ili je demokracija u krizi. To se može zaključiti na temelju članka »Mladi, povijest i kriza demokracije? Perspektive iz Hrvatske« objavljenog u zborniku »Razumijevanje participacije mladih u Europi« provedenoga u 14 država u sklopu međunarodnog znanstvenog projekta MYSPACE. Dijelovi tog istraživanja provedenoga na terenu 2012. i početkom 2013. ranije su objavljeni, a sada je spomenutom zborniku objavljen rad Renate Franc, Benjamina Perasovića i Marka Mustapića s Instituta društvenih istraživanja Ivo Pilar.


Istraživanje je ciljano provedeno u dvije zagrebačke četvrti: Podsljeme (kao bogata četvrt više klase) i Peščenica (kao radnička četvrt siromašnijih) i njime je obuhvaćeno više od 1.200 osoba. Dakle, 70 posto mladih je potpuno ili djelomično nezainteresirano za politiku. Tek svaki deseti sudjeluje u političkim raspravama s roditeljima ili prijateljima. Golema većina njih ima izrazito negativan stav prema politici i političarima. Njih tri četvrtine negativno gledaju na političare jer smatraju da su korumpirani (bilo je to vrijeme početka sudskih procesa Ivi Sanaderu), a tek svaki deseti ima pozitivan stav prema politici.


Od 14 država obuhvaćenih istraživanjem MYSPACE političari su lošije prošli samo u Grčkoj (bilo je to vrijeme grčke dužničke krize), a istraživanje je provedeno u primjerice Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Estoniji, Rusiji, Gruziji.




Nepovjerenje mladih u političke institucije je zabrinjavajuće veliko. Njih oko dvije trećine ne vjeruje političkim strankama, parlamentu, vladi. Autori navode da takvi stavovi ne mogu biti obrazloženi isključivo ekonomskom recesijom koja je u doba istraživanja pogodila Hrvatsku, već je očito riječ o dubljim uzrocima jer su mladi svoje nepovjerenje povezivali s brojnim korupcijskim i privatizacijskim skandalima i tadašnjom razinom nezaposlenosti. No, slika o mladima i njihovim političkim stavovima prilično je kompleksna. Oni većim dijelom ne vjeruju u politiku, političare i političke institucije, ali podržavaju demokratski sistem. Naime, njih nešto manje od dvije trećine pozitivno je ocijenilo demokratski poredak, a još je i nešto veća podrška tome da i opozicija može slobodno iznositi svoje stavove.


Istraživanja o stavovima mladih u Hrvatskoj se provode desetljećima. Ovo je važno jer je usporedivo s istraživanjima istovremeno provedenim u još 13 država, a bilo bi ga dobro u dogledno vrijeme ponoviti kako bi se detektirao utjecaj pojave Živog zida na stavove mladih o demokraciji i participaciji u demokratskom poretku.