Zakonom će biti predviđena i mogućnost opoziva neposredno izabranih načelnika općina, gradonačelnika i župana na referendumu na zahtjev najmanje 20 posto upisanih birača
ZAGREB Sabor je poslijepodne započeo raspravu o prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi te izbornog zakona za lokalne izbore, a ministar uprave Arsen Bauk uvodno je naglasio da je u konačnom tekstu ipak ostavljena mogućnost opoziva neposredno izabranih načelnika općina, gradonačelnika i župana na referendumu na zahtjev građana.
Takav će se referendum provoditi ako ga zatraži najmanje 20 posto upisanih birača, a da bi se referendumska odluka o opozivu smatrala valjanom, za nju će morati glasovati najmanje trećina ukupnog broja birača. »Smatramo da je predloženi cenzus dovoljno visok da čelnici ne budu stalno izloženi referendumu, ali i dovoljno pristupačan da opoziv na zahtjev građana bude ostvariv«, rekao je Bauk. Naglasio je da Vlada nije prihvatila argument da bi gradonačelnika trebalo opozvati najmanje onoliko birača koliko je za njega glasovalo na neposrednim izborima. Objasnio je da bi to u nepovoljan položaj dovelo čelnike izabrane u prvom izbornom krugu, u kojem, zbog veće konkurencije, čelnici u pravilu bivaju izabrani manjim brojem glasova.
Utvrđeno je da se takav opoziv odnosi na gradonačelnike i njihove zamjenike izabrane na temelju općeg prava glasa, ali ne i na zamjenike gradonačelnika izabrane na posebnim izborima, na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
HDZ, HDSSB i SDSS su u Saboru oštro kritizirali Zakon o registru birača po kojem će se hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj morati aktivno registrirati ako žele glasati. Govoreći uime HDZ-a Davorin Mlakar rekao je da se radi o »diskriminaciji birača izvan Hrvatske«.
– Da bi svoje biračko pravo ostvarili pred svake izbore morat će se aktivno registrirati, rekao je Mlakar. Dodao je da će se to provoditi u diplomatskim predstavništvima koja su ponekad jako udaljena. Njegov stranački kolega Davor Ivo Stier rekao je da će oni »morati dva puta dolaziti, jednom da se registriraju, drugi put da glasaju«.
– To je demotivirajuće za birače, rekao je Stier. Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da aktivna registracija neće otežati glasanje dijaspore jer oni neće morati na biračko mjesto dolaziti dva puta budući da će se moći registrirati na sam dan izbora.
Mile Horvat (SDSS) rekao je da aktivna registracija predstavlja veliku prepreku za konzumaciju biračkog prava kako Hrvata u dijaspori, tako i povratnika srpske nacionalnosti.
– Na taj će način padati interes za glasanje. Dobro je da je Ministarstvo krenulo u ovaj posao, ali nije dobro da svaki izborni ciklus kreće s oštrom retorikom većinskog naroda prema srpskoj manjini. To je obilježje svakog izbornog ciklusa, rekao je Horvat.
Dinko Burić (HDSSB)rekao je da »Zakon o registru birača diskriminira hrvatske državljane hrvatske nacionalnosti koji žive u BiH u odnosu na hrvatske državljane srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji«.
– Ne mogu hrvatski državljani jedne nacionalne pripadnosti biti favorizirani pred građanima druge nacionalne pripadnosti, zaključio je Burić.
Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da »ukoliko netko ne može živjeti u Hrvatskoj jer mu je u ratu srušena kuća treba mu što prije obnoviti kuću da se može u nju vratiti«.
– Pa onda ako to želi može odlučiti hoće li živjeti u Hrvatskoj, rekao je Bauk. On je priznao da bez obzira na Ustavom deklarirano jednako opće biračko pravo za sve građane, u stvarnosti postoje tri biračka prava.
– Biračko pravo državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, pravo birača u dijaspori i pravo pripadnika nacionalnih manjina, koji imaju i dodatno pravo glasa. Ta tri prava nisu jednaka, bez obzira što su deklarirana Ustavom, a to je posljedica povijesnih okolnosti, rekao je Bauk.
Govoreći uvodno Bauk je rekao da je da se »novim Zakonom o registru birača na popisu birača biti između 3,7 i 3,8 milijuna birača što je puno realnije u odnosu na sadašnji broj od 4,1 milijuna birača«.
U slučajevima nedonošenja proračuna, predviđeno je da, osim gradonačelnika, pravo na donošenje odluke o privremenom financiranju imaju i drugi ovlašteni predlagatelji. Bauk je objasnio da se time rješenje političkog sukoba oko proračuna odgađa za tri mjeseca pa »ako se dogovore – dobro, a ako se ne dogovore, ide se na izbore«. Gradonačelnicima se ostavlja mogućnost da prije samog glasovanja o proračunu povuku prijedlog, a Bauk ističe da se time postiže ravnoteža između izvršne vlasti i predstavničkog tijela, ako između njih postoje prijepori. Ne donese li se proračun, uz izbore za vijeće će se istodobno raspisivati i izbori za gradonačelnika.
Bauk je protumačio da su vijeća do sada bila u nepovoljnom položaju u odnosu na gradonačelnika, a da će se ubuduće omogućiti da prijepor između izvršne i predstavničke vlasti riješe građani na izborima.
Ministar je najavio i skoru raspravu o mjesnoj samoupravi, upozorivši da se izbori za mjesne odbore u nekim mjestima uopće ne raspisuju, da ta tijela negdje nemaju nikakvu nadležnost, a da negdje imaju nadležnost, ali ne i novac kojim bi tu nadležnost ostvarili.
Predloženim zakonom za općine do 350 stanovnika treba 25 potpisa, za općine od 350 do 500 stanovnika 35 potpisa, za one od 500 do 1000 stanovnika potrebno je 50 potpisa, od 1000 do 2500 stanovnika 70 potpisa, a preko 2500 stanovnika potrebno je 110 potpisa. Za gradove iznad 5000 stanovnika potrebno je 180 potpisa, a iznad 10 tisuća stanovnika 250 potpisa. U manjim sredinama se tako broj potrebnih potpisa smanjuje, a u većima povećava, a najviše se povećava za grad Zagreb s 500 na 2500 potpisa po prijedlogu.
Kod kandidatrure za čelnike jedinica broj potrebnih potpisa, ovisno o broju stanovnika, ide od 35 u jedinicama do 350 stanovnika, pa do 5000 potpisa u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.Novina je i uvođenje mogućnosti mirovanja mandata člana predstavničkog tijela na sličan način kao i zastupnicima u Hrvatskom saboru. Lokalni izbori i dalje bi se održavali treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine.
