Alarmantno: U Hrvatskoj sve manje mlijeka!

Zbog krize zatvoreno je desetak tisuća farmi, a zbog afere s aflatoksinima mljekarska industrija mnogima je otkazala suradnju i to je rezultiralo time da već sedamnaest mjeseci pada količina otkupljenog mlijeka, zbog čega mnogi otkupljivači razmišljaju otići iz Hrvatske, a to znači konačan kraj i za farmere

ZAGREB Osjetan pad proizvodnje sirovog mlijeka na hrvatskim farmama nastavio se i u listopadu, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je prikupljeno gotovo 11 posto manje kravljeg mlijeka nego u listopadu prošle godine, dok je na godišnjoj razini zbog nedostatka sirovine proizvodnja mlijeka za piće pala za čak 40,9 posto! Listopad je tako sedamnaesti mjesec za redom u kojem se bilježi pad otkupljenih količina mlijeka od farmera. Situacija je alarmantna, upozoravaju i otkupljivači mlijeka – mljekarska industrija, u kojoj upitno, kažu, postaje 30.000 radnih mjesta.  

Odlaze prerađivači

U cijeloj ovoj godini, predviđanja su, s hrvatskih će farmi, čiji se broj unatrag nekoliko godina prepolovio, biti prikupljeno oko 500 milijuna kilograma sirovog mlijeka, što je oko sto milijuna manje nego lani, ili 150 milijuna kilograma manje nego, primjerice, prije tri, četiri godine.

Oko 20 posto potrebnih količina uvozimo, pri čemu uvoz više nije moguć iz BiH i Srbije, dok se ne prilagode standardima koje izvoz u EU traži. Sve više mlijeka otkupljivači moraju nabavljati drugdje, u Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, što utječe na (ne)povjerenje potrošača, ali i, s mlijekom kao lako kvarljivom robom, značajno povisuje troškove mljekarske industrije.

– Ne promijeni li se situacija, i ne učine pomaci koji će poboljšati stanje u domaćem mljekarstvu, prerađivači ovdje neće ostati, a onda ni farmeri više neće imati kome svoje mlijeko prodavati, upozorava Rašeljka Maras, direktorica Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, koju su osnovali Dukat, Meggle i Udruga hrvatske male mljekare.

Mljekarska se industrija s problemom manjka sirovine nastoji boriti većom proizvodnjom sireva i fermenta, umjesto svježeg i trajnog mlijeka koje nema dodane vrijednosti, no statistički podaci i tu pokazuju sve lošije stanje – u listopadu je proizvedeno 8,2 posto manje fermentiranih proizvoda nego u listopadu prošle godine, dok je proizvodnja kravljeg sira pala za 13,4 posto.

Kriza je samo od 2010. godine do danas zatvorila oko deset tisuća farmi, kojih je preostalo otprilike još toliko. Sa 230 tisuća krava u, primjerice, 2005. godini, farmeri su pali na manje od 190 tisuća grla, koje, da bi se riješili ranijih dugova, prodaju, ostajući bez »sredstava« za proizvodnju. U velikoj je mjeri na smanjenje proizvodne sirovog mlijeka utjecala i afera s aflatoksinima, zbog kojih je mljekarska industrija otkazala suradnju mnogim farmama, a ne pomažu niti mnogobrojni, visoki inputi i porezna davanja, koja opterećuju farmere.  

Prazne štale

Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj unatrag godinu dana polako raste, i s oko 2,5 kuna po litri za standard mlijeko, bez državnih poticaja, nalazi se unutar europskog prosjeka, no i davanja naših farmera, počev od PDV-a od 25 posto nadalje, veća su od davanja u ostatku Europe.

Hrvatskim se farmerima pomoći može samo povećanjem broja stoke u praznim štalama – zaključeno je nedavno na sastanku Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka kojeg čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, mljekari, farmeri. Krenuli su stoga razgovori o kreditiranju mljekarskog sektora. Farmeri su zainteresirani za kupnju desetak tisuća junica pomoću povoljnijih kredita HBOR-a.