Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Nakon penjanja u nebo

Tulumu došao kraj: Indeksi dionica u SAD-u, Aziji i Europi padaju nakon tri mjeseca

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 5. listopad 2015. u 7:08 2015-10-05T07:08:36+02:00

Najveći slom doživjele su dionice na burzi u Šangaju, koje su se u četiri mjeseca srozale više od 40 posto. Japanske dionice na tokijskom indeksu Nikkei izgubile su u tri mjeseca 14 posto, a ostale azijsko-paficičke dionice potonule su 17 posto

Svjetske su burze ovoga ljeta doživjele potres. Kad su se 1. listopada sveli računi, indeksi dionica na burzama od Japana i Kine, do Europe i Amerike doživjeli su u trećem tromjesečju najveći pad od 2011.  Primjerice, američki Dow Jones u protekla je tri mjeseca pao 7,6 posto, Nasdaq 7,4 posto, a indeks S&P spustio je 6,9 posto. Na londonskoj burzi indeks FTSE izgubio je 7 posto vrijednosti, a DAX na frankfurtskoj burzi oko 11,5 posto. Najveći slom doživjele su dionice na burzi u Šangaju, koje su se u četiri mjeseca srozale više od 40 posto. Japanske dionice na tokijskom indeksu Nikkei izgubile su u tri mjeseca 14 posto, a ostale azijsko-paficičke dionice potonule su 17 posto.

Povod za strku na burzama bile su napetosti oko programa za financijsko spašavanje Grčke i dramatično usporavanje kineskog gospodarstva. Porasle su i političke neizvjesnosti u svijetu zbog golemog vala izbjeglica u Europi i krize na Bliskom istoku. Tome je pridonijelo i očekivanje da će američka središnja banka (Fed) podići kamatnu stopu. Iako takav potez najavljuje još od svibnja 2013., Fed ga neprekidno odgađa. No, to će se jednom ipak dogoditi. U očekivanju tog poteza dolar jača još od ljeta prošle godine, a kapital iz zemalja u razvoju masovno bježi u Ameriku, u potrazi za većom zaradom.

Sve je prenapuhano

Poznate financijske institucije – poput MMF-a i Banke za međunarodna poravnanja iz Basela,  već dvije godine povremeno pale alarm, upozoravajući da su svjetske burze prenapuhane i da im prijeti krah. Problem je, kažu, što su prenapuhane ne samo dionice poduzeća, nego vrijednosti gotovo svega čime se trguje na burzama. Od početka godine ljuljaju se ne samo dionice, nego su dramatično pale cijene nafte, zlata, ruda i ostalih sirovina. Mnogi misle da je krah burzi sve bliže, a najnovije dramatično upozorenje odaslao je američki multimilijarder Carl Icahn, koji je proteklih godina na dionicama puno zaradio, a trenutačno podržava Donalda Trumpa, republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a, želeći da u njegovoj vladi postane ministar financija.

– Tulumu na burzama došao je kraj, upozorava Carl Icahn u dramatičnoj video poruci pod naslovom »Opasnost je pred nama«, objavljenoj na njegovoj internetskoj stranici i na Youtube.

Ponašanje ulagača na burzama proteklih godina Icahn uspoređuje s otkvačenim tinejdžerima koji su u potrazi za ludim provodom sjeli u tuđi automobil i voze se bez kočnica. Sada su, smatra, došli na rub provalije. Bolje je da svoj kapital sada držite u gotovini, makar uz jedan posto kamata, nego da riskirate gubitak od 30 posto, poručio je Icahn ulagačima u dionice. Pravo pitanje, kaže, nije hoće li burze doživjeti krah, »nego kada će se to dogoditi«.

Napuhivanje  cijena

Za napuhivanje cijena na burzama Icahn okrivljuje Fedovu politiku niske kamatne stope koja se kreće oko nule, a traje predugo, već više od sedam godina. Naime, američka središnja banka je krenula u borbu protiv krize iz 2008. uz pomoć dva osnovna sredstva: neograničenim tiskanjem novca i držanjem kamatne stope blizu nule. Tim obilnim i jeftinim dolarima željela je potaknuti rast američkog gospodarstva i izvući ga iz krize, u čemu je i uspjela. Budući da se vlasnicima kapitala zbog nultih kamata ne isplati držati novac na računima, Fed je planirao da će investitore tako potaknuti da ulažu u gospodarstvo, gdje zarada može biti veća, od nekoliko postotaka.

Međutim, od 4.600 milijardi dolara, koliko je Fed natiskao od 2009., malo toga otišlo je u gospodarstvo i običnim ljudima. Lavovski dio ostao je zaglavljen u bankama i financijskom sektoru, a najveće koristi je imalo jedan posto najbogatijih Amerikanaca, tvrde brojni američki ekonomisti. Oni su mali dio tog novca uložili u gospodarsku aktivnost, a najveći dio prebacili su na burze, jer su na njima zarade bile vrtoglave i kretale su se od 10 do 20 posto godišnje, pa i više. Gospodarstvo je od 2010.  napredovalo puževim korakom, a cijene na burzama otišle su u nebo, na povijesne rekorde.

Što čeka Fed

Ako je nulta kamatna stopa krivac za napuhivanje burzi, logično je pitanje zašto američki Fed ne promijeni, ne normalizira svoju politiku. Masovno tiskanje dolara obustavio je prošle godine, a povisivanje kamatne stope na razinu od željenih tri-četiri posto stalno odgađa. Analitičari kažu da Fed puše na hladno zbog loših povijesnih iskustava i zbog opasnosti da izazove novu financijsku i ekonomsku krizu u SAD-u i svijetu. Gospodarstvo na Zapadu nije se potpuno oporavilo od krize iz 2008., a u Kini i zemljama u razvoju ekonomija je od početka ove godine krenula nizbrdo.

Tešku dilemu pred kojom se nalazi Fed, slikovito je prije dvije-tri godine opisao američki ekonomist Nouriel Roubini, jedan od rijetkih koji je predvidio krizu iz 2008. Ako Fed ne povisi kamate i ako one ostanu na nuli, to će ohrabriti cijene dionica na burzama da nastave rasti, što će s vremenom dovesti do kraha burzi. Ako Fed naglo poveća kamatnjak, izazvat će bijeg kapitala iz dionica u druge vrste imovine, što će opet dovesti do kraha burzi i ekonomskog potresa. Što god Fed učinio, burze će se uzdrmati. Međutim, Fed mora normalizirati svoju politiku i na kraju ipak povećati kamate. Stoga je važno je da u toj teškoj operaciji bude vrlo oprezan i da je provodi postupno, u duljem vremenu, kako bi što više ublažio posljedice vraćanja kamata na staro, upozoravaju ekonomisti.

Jedni od najglasnijih protivnika Fedovog povećanja kamatnjaka su stručnjaci MMF-a, koji su posljednjih tjedana više puta upozorili SAD da "nije vrijeme" za taj potez. MMF se boji da će najteže posljedice  imati zemlje u razvoju, koje su dramatično zadužene, najčešće u dolarima. Njihova gospodarstva se naglo usporavaju i padaju u recesiju, a ako dolar nastavi jačati i ako kamate na dugove skoče, prezadužena poduzeća u zemljama u razvoju doživjet će masovne bankrote, koji će se prenijeti na bankarski sektor i na države. Drugim riječima, povećanje kamatnjaka u SAD-u može naglo otvoriti dužničke krize diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj. Prema najnovijim procjenama, Fed će s postupnim i opreznim povećavanjem kamata početi na kraju ove godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.