Hrvatski BDP će najvjerojatnije biti 12 posto manji od ostvarenog 2008. godine, pa će 2013. biti peta godina teške depresije, zbog pada osobne potrošnje izazvanog nezadrživim povećanjem nezaposlenosti i praktičnog zastoja investicija
Skromna ulaganja
Budući da bi od 1. srpnja Hrvatska trebala postati 28. članicom Europske unije, ni ta krunska činjenica kao da ništa ne mijenja na stvari, niti s pogledom iz HNB-a, kao ni s pogledom iz Economista. U hrvatskom se integracijskom slučaju završnica puta u Uniju paradoksalno podudara s vrhuncem gospodarske i socijalne krize, zbog čega je posve izvjesno da će ulazak u EU Hrvatskoj u prvih godinu-dvije donijeti više štete nego koristi. Stoga bi se Milanovićevoj vladi moglo dogoditi, da – opstane li – cijeli četverogodišnji mandat potroši na strukturne reforme, od kojih će eventualne koristi biti tek potkraj drugog desetljeća ovog stoljeća.
Zemlja Rast BDP-a
Macao + 14 %
Mongolija + 12 %
Libija + 10 %
Gambija + 9 %
Angola + 9 %
Kina + 8 %
Butan + 8 %
Irak + 8 %
Mozambik + 7 %
Izvor: Economist, siječanj 2013.
Grčka – 5,0 %
Portugal – 3,0 %
Španjolska – 2,8 %
Iran – 2,5 %
Sirija – 2,3 %
Nizozemska – 2,0 %
Italija – 1,9 %
Cipar – 1,2 %
HRVATSKA – 0,2 %
Izvor: Economist, siječanj 2013.
2009. – 6,9 %
2010. – 1,4 %
2011. 0,0 %
2012. – 1,8 %
2013. + 0,3 %
Izvor: Bilten HNB-a, siječanj 2013.
S tom se neveselom procjenom slažu i analitičari HNB-a, na čelu s guvernerom, dr. Borisom Vujčićem, koji u najnovijoj analizi gospodarskih izgleda u prijelomnoj 2013. godini ističu da »ne treba očekivati da će nakon pristupanja Hrvatske Uniji, u uvjetima potisnutih kapitalnih tokova te posebice ako se nastavi trend razduživanja na osnovi ostalih ulaganja (većinom bankovnih kredita), koji je trenutno prisutan među novim članicama EU-a, doći do znatnog porasta dužničkih tokova kapitala«.
Ni tračak svjetla
Može se samo očekivati da će, slijedeći iskustva drugih zemalja nakon njihova ulaska u Uniju, neto-transferi iz EU-a u Hrvatsku tijekom druge polovine 2013. biti ipak pozitivni. Oni bi mogli porasti u odnosu na sredstva koja su se primala iz pretpristupnih fondova (do 100 mililijuna eura godišnje) za 0,3 posto BDP-a ili za malo više od 100 milijuna eura.«
Prema najnovijim procjenama HNB-a, hrvatski se BDP lani smanjio još za 1,8 posto, pa će 2013. biti peta godina teške depresije, zbog pada osobne potrošnje izazvanog nezadrživim povećanjem nezaposlenosti i praktičnog zastoja investicija, u okolnostima prezaduženosti i masovne insolventnosti. Za razliku od dalekog Economista, čiji analitičari u hrvatskom slučaju još ne vide ni tračak svjetlosti niti kraj ovdašnjeg tunela, u HNB-u pretpostavljaju da bi do zaokreta prema kakvom-takvom poletu moglo doći najesen, ako dotad krenu značajnije investicije velikih državnih i javnih kompanija.
Za to vrijeme na međunarodnoj sceni u nove simbole gospodarskog poleta izdići će se mali, postkolonijalni Macao, u kojem će nova velika ulaganja u kockarničku mrežu, s osloncem na kinesku potražnju za tom vrstom usluga, povećati BDP za liderskih 14 posto u svjetskim razmjerima. Za njim će ekstra-poletom slijediti gotovo zaboravljena Mongolija, u kojoj će kineske investicije u rudarstvo potaknuti rast tamošnjeg BDP-a za 12 posto. No, stvarni lider svjetskog rasta i dalje je velika Kina, u kojoj će se BDP najvjerojatnije povećati za osam i više posto, ne samo prema procjenama londonskog Economista, nego i prema najnovijim prognozama MMF-a i Svjetske banke.
Lider zaduživanja
S druge strane vage umjerenog rasta svjetskog proizvoda od oko 3,3 posto lani i očekivanih 3,6 posto tijekom 2013., tonut će prezadužene europske zemlje i one koje trpe vanjsku agresiju ili su na predratnom udaru zapadnih ekonomskih sankcija. U tom društvu su liderska Grčka, gdje će u 2013. BDP biti gotovo 30 posto manji nego 2008-e! Za njom će dubinom depresije slijediti Portugal i Španjolska, te loše prikrivenom američkom agresijom rastrojena Sirija i predratni Iran. Njima uz bok stajat će većina balkanskih zemalja, među kojima se unazad pet godina, predeuropska Hrvatska preobrazila od lidera rasta (doduše, tada ne na račun proizvodnje, inovacija i izvoza, nego rasprodaje imovine i zaduživanja) u lidera kronične depresije.
