Raskošni ugovori bivših direktora Croatia Airlinesa

Nagrada gubitašima: Mišetić i Šimunović traže 6 milijuna kuna otpremnine

Darko Pajić

Prilično je izgledno da će taj novac bivši menadžeri i dobiti iako je Croatia Airlines za mandata Mišetića i Šimunovića bio kronični gubitaš, te su bilježeni gubici u iznosima mjerljivim u stotinama milijuna kuna 



Bruto plaća od 66.350 kuna, uplata premije životnog osiguranja od 5.000 eura svake godine, uvećanje plaće za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, službeni automobil sa svim troškovima, poslovna kartica, plaćena putovanja i sve to garnirano sa stotinama milijuna kuna gubitaka, koje kontinuirano proizvodi tvrtka čiji ste direktor. Zvuči kao posao iz snova?


Tvrtka o kojoj je riječ zove se Croatia Airlines, a tema su plaće i povlastice bivših predsjednika i članova uprave ove kompanije, koji još uvijek nisu rekli zadnju riječ kad su u pitanju troškovi njihovog upravljanja. Naime, Ivan Mišetić i Srećko Šimunović na temelju otpremnina potražuju od Croatia Airlinesa nevjerojatnu svotu od 6 milijuna kuna. Prilično je izgledno da će taj novac i dobiti. 


   Žužul poveznica


Prema podacima iz Ugovora o obavljanju poslova glavnog direktora Društva, kojeg su 15. ožujka sklopili Ivan Mišetić i tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Croatia Airlinesa Miomir Žužul, uz bruto plaću od 66.350 kuna utvrđen je i dodatak od 15 posto za ostvareni akademski stupanj doktora znanosti, uplata premije za osiguranje života od 5.000 eura godišnje, odnosno 25.000 eura u petogodišnjem mandatu, te niz drugih manjih beneficija.




Za utvrđivanje Mišetićeve otpremnine ključno je nekoliko odredbi, a najvažnija ona koja govori o pravu ukoliko Društvo direktoru otkaže ugovor. Tada se stječe pravo otpremnine u bruto iznosu od 10 plaća i svih plaća, koje bi direktor primio od trenutka otkaza, pa do isteka ugovora. To je i ključna odredba na temelju koje je Mišetić pokrenuo sudski spor i potražuje svotu od 3,1 milijuna kuna, koja bi se dramatično mogla uvećati ukoliko spor CA izgubi, te se uračunaju zatezne kamate. Tada bi ukupna odšteta mogla i premašiti svotu od 5 milijuna kuna. 



Tema o uspostavi kakve-takve odgovornosti u Croatia Airlinesu logično se nastavlja na ugovor aktualnog direktora Krešimira Kučka, koji ima daleko skromniju plaću u skladu sa odlukama hrvatske Vlade, što znači da je riječ o maksimalno 3,2 prosječne plaće u RH, odnosno svoti od oko 17.000 kuna. Međutim, ostaje upitno kakva je odgovornost direktora, odnosno kada će i kakve ciljeve postaviti resorni ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji je najavio kako će pojedini menadžeri u državnim tvrtkama njegovog resora morati prihvatiti ispunjavanje točno određenih poslovnih ciljeva, jer će jedino na temelju takvih kriterija moći ostati na pozicijama i eventualno zaslužiti određeni nagradni bonus na plaći. To je već provedeno u HŽ Infrastrukturi, a trebali bi uslijediti i u Croatia Airlinesu. 



  Slična priča vrijedi i za gotovo identičan menadžerski ugovor Srećka Šimunovića, kojeg je ovaj sklopio 5. listopada 2010. godine, također s predsjednikom Nadzornog odbora Miomirom Žužulom. Njemu je mandat trebao trajati do listopada 2015. godine, a plaća također iznositi 66.350 kuna bruto, ali se to dijelom nije realiziralo zbog odluke tadašnje Vlade o ograničenju plaća državnih menadžera, koja je kasnije ukinuta. Izračun Šimunovićeve otpremnine praktično je identičan, kao i onaj u slučaju Mišetića.  

Pravne konzultacije


Nakon što je ovog ljeta Šimunović razriješen dužnosti postojala je opcija da on ostane u tvrtki, ali na nižem rukovodećem mjestu, što je Šimunović odbio i umjesto toga poslao zahtjev za isplatu otpremnine na temelju svog menadžerskog ugovora.  

  U CA obavljaju pravne konzultacije o osnovanosti tog zahtjeva, točnije pokušavaju izbjeći ili umanjiti isplatu otpremnine, koja će iznositi najmanje 2,8 milijuna kuna. Paradoks svoje vrste ostaje u činjenici da je Croatia Airlines za svih godina mandata Mišetića i Šimunovića bio kronični gubitaš, te su na godišnjoj razini bilježeni gubici u iznosima mjerljivim u stotinama milijuna kuna. 


  Menadžerski ugovori državnih tvrtki bili su sastavljeni na način, koji bi bio sasvim stran i neprihvatljiv svakoj privatnoj kompaniji, jer u njima ne postoji kalkulacija, penalizacija ili bilo kakva odgovornost, vezana uz negativne rezultate poslovanja tvrtke.


Najgore što se direktorima moglo dogoditi bio je gubitak moguće nagrade za postignute rezultate u iznosu od 50 posto od godišnje bruto plaće. Posao iz snova? Ovisi, kako tko gleda na posljedice takvog rada, jer se iste očituju u smanjenju radničkih prava, te mogućem bankrotu, koji stalno visi nad kompanijom koju vodite. Upravo takvu opasnost povećat će moguća isplata astronomskih otpremnina bivših direktora.