Dobio zadovoljštinu od suda

Odjeci “Maestra”: Robertu Peši 150 tisuća kuna odštete

Ana Raić Knežević

Najviši državni dužnosnici govorili su o krivnji Roberta Peše i time se ogriješili o »presumpciju nevinosti«, drži zagrebački sud koji je presudio u korist Peše



ZAGREB  Odštetu od 150 tisuća kuna dužna je isplatiti Republika Hrvatska bivšem potpredsjedniku Hrvatskog fonda za privatizaciju Robertu Peši kojem su najviši državni dužnosnici svojim izjavama nakon »afere Maestro« povrijedili pravo na presumpciju nedužnosti, odnosno pravo da se svakoga mora smatrati nevinim dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom. 


   Nepravomoćna je to presuda što ju je donio Općinski građanski sud u Zagrebu pred kojim je Pešu zastupala odvjetnica Višnja Drenški Lasan. 


   Pešino pravo povrijedili su tadašnji najviši državni dužnosnici, pa i predsjednik Stjepan Mesić. Tako je bivši ravnatelj policije Marijan Benko nakon uhićenja čelnika HFP-a, između ostalog, izjavio: »Da bi popili kavu s vama i pustili vas u igru, u namještanje poslova za kupnju imovine iz HFP-a, bilo je potrebno platiti 50 tisuća eura.« 


  Tri tenora


U međuvremenu je Peša dobio i zadovoljštinu i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koji je spornom po pitanju presumpcije nedužnosti već ocijenio i izjavu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da su osumnjičeni bili nezasitno pohlepni. »Samo da bi započeli ikakav razgovor o poslu, tražili su 50 tisuća eura, kako su govorili, za kavicu«, izjavio je Bajić o aferi Maestro.  

  Tadašnji premijer Ivo Sanader svoje viđenje slučaja, kojim je povrijedio Pešino ustavno i konvencijsko pravo iznio je 21. lipnja 2007. godine: »U Fondu za privatizaciju posrijedi je bio organizirani kriminal. Ne mora biti da su u svakom projektu zajedno sudjelovala trojica potpredsjednika Fonda, ali vjerojatno je da je svaki od njih radio s nizom drugih ljudi, pa se u tom smislu može govoriti o organiziranom kriminalu«. 


   Dan kasnije oglasio se i Mesić: »Istraga o korupciji će se proširiti i na druge institucije, nije dovoljno riješiti samo Hrvatski fond za privatizaciju. On je centar korupcije, no kao hobotnica proširen je dalje. Akcija Maestro samo je jedan pravac djelovanja, a bit će ih više. Melodija se zna i uštimava, a i partitura je zadana. Tri tenora dobit će orkestar«.   

Unaprijed osuđen


Općinski građanski sud u Zagreb prihvatio je zaključak Europskog suda za ljudska prava koji je među ostalim naveo: »…Sud smatra da su ove izjave od strane javnih dužnosnika predstavljale izjavu o krivnji podnositelja zahtjeva i prejudicirale ocjenu činjenica od strane nadležne sudbene vlasti.«


   Zato je i Peša u tužbi protiv države upozorio kako su ove izjave sigurno utjecale na mišljenje cjelokupne javnosti, te se unaprijed stekao dojam da je počinio kaznena djela koja su mu stavljena na teret. Tako u javnosti stvoren sud o njegovoj krivnji i prije samog suđenja, čime je učinjena povreda prava osobnosti. 


   Koliko je to sve negativno utjecalo na njega Peša je argumentirao i liječničkom dokumentacijom o pogoršanom zdravastvenom stanju tijekom boravka u pritvoru. Loše se osjećala i njegova obitelj što je vidio dok su mu dolazili u posjete u zavor. Naročito teško bilo mu je zbog djece.


Nakon uhićenja Peša je bio izložen medijskom linču potaknutom od strane najviših državnih dužnosnika, zaključio je zagrebački sud. Peša je u aferi Maestro zbog korupcije u Hrvatskom fondu za privatizaciju najprije bio osuđen na dvije godine zatvora, no u ponovljenom postupku pravomoćno je oslobođen krivnje.