Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
20. kolovoza 2017.
Utočište za filmske genijalce

Vrhunski režiseri i glumci sve više snimaju serije nego filmove

Vrhunski režiseri i glumci sve više snimaju serije nego filmove
Vrhunski režiseri i glumci sve više snimaju serije nego filmove
Autor:
Objavljeno: 5. veljača 2015. u 9:20 2015-02-05T09:20:10+01:00

Granice između filma i TV-a sve su manje što je dobro prije svega za gledatelje koji mogu više uživati. Pojava specijaliziranih TV kanala i kabelske televizije riješile su i problem cenzure čime su stvoreni uvjeti da se u serijama može biti puno slobodniji i detaljniji od filma

Da je pred samo dva desetljeća bilo tko utvrdio kako će u 21. stoljeću TV serije biti kvalitetnije, zanimljivije pa i umjetnički vrjednije od filmova, vjerojatno bi ga mnogi proglasili ludim. No, razvoj filmske industrije (s naglaskom na pojmu industrija), digitalnih medija i interneta doveo je do toga da danas u 2015. puno veći broj ljubitelja filmske umjetnosti (naglasak na umjetnosti) znatno više prati TV serije no kinopredstave.

Filmovi pretočeni u serije

Privlačnost TV serijala vidi se i u činjenici da brojni autori žele svoje filmove pretočiti u serije. Posljednji takvi primjeri su već spomenuta talijanska »Gomorra« i odlični američki »Fargo«. S prikazivanjem su počele serije »12 majmuna« i »Z Nation« utemeljene na istoimenim filmovima, a i »Westworld« se temelji na istoimenom filmu i knjizi Michaela Crichtona. Nadalje, TV serije okreću se i svim mogućim žanrovima pa uz klasične trilere i drame uživati možemo i u SF serijama (»4 400«), hororu (»The Strain«, »True Blood«, »Penny Dreadfull«), komediji »Shameless«), fantasy žanru (»Igra prijestolja«, »Legenda o tragaču«), teen temama (»Glee«, »Mladi vukodlak«)....

Dodamo li tome činjenicu da sve veći broj vrhunskih filmskih režisera, scenarista i glumaca više vremena provodi snimajući TV serije no filmove te da očigledan napredak i sve znatniju zaradu ostvaruju kuće koje se bave proizvodnjom i distribucijom TV serija, onda je jasno kako je 21. stoljeće u priču o povijesti filmske umjetnosti unijelo velike i dramatične promjene.

Infantilizacija filma

Naravno, pogrešno bi bilo reći kako TV serije i znatno ranije nisu skretale pažnju na mogućnosti koje nudi ta vrsta izražavanja. Dovoljno je sjetiti se Fassbinderovog serijala »Berlin Alexandarplatz«, Lynchovog »Twin Peaksa« ili sage »Korijeni« da bi postalo jasno kako je taj u odnosu na filmske okvire bitno prošireni izraz oduvijek bio vrlo zanimljiv režiserima. Uostalom, nisu li i neki od najvećih filmskih hitova svojevrsni serijali – »Kum«, »Alien«, »Indiana Jones«, »Povratak u budućnost«, »Terminator«, »Gorštak«, »Umri muški«, »Smrtonosno oružje«... Sve su to filmovi u nastavcima!

  Ipak, sam format TV serije tih je godina bio zapostavljen te u očima i publike i kritike manje važan, kako zbog znatno manje financijskih sredstava potrebnih za snimanje, tako i zbog činjenice da se TV projekcije nisu ni u snu mogle mjeriti sa spektakularnošću i snagom filmskih. Do spontane promjene počinje dolaziti baš s novim tisućljećem i to zbog toga što sve veći broj kvalitetnih filmskih režisera i glumaca počinje shvaćati kako u okviru zakonitosti nove filmske industrije sve manje mjesta ima za dobru priču i dobru glumu, ponajprije stoga jer se u prvi plan guraju crtići idealni za posjet kinu cijele obitelji, stupidne komedije, akcijski blockbusteri utemeljeni na junacima iz stripova, ili pak nemušte SF priče u kojima glavnu riječ vode strojevi, a ne ljudi. Ta dehumanizacija i infantilizacija filmskog platna prije ili kasnije morala je dobiti svoju protutežu, a budući da stvari suprotne tom trendu na kojem mnogi odlično zarađuju nije bilo moguće realizirati unutar same filmske industrije, počelo je okretanje TV-u gdje je bilo itekako puno prostora, pogotovo ako bi ga zaželjeli već afirmirani akteri.

Specijalizirani kanali

I tako je TV postala utočište mnogim kvalitetnim autorima kojima nitko nije postavljao ograničenja i tražio ustupke, a pojave specijaliziranih TV kanala i kabelske televizije riješile su i za TV uvijek najopasniji problem cenzure čime su stvoreni uvjeti da se u okviru stvaranja serijala može biti puno slobodniji i detaljniji od filma! I tako su serije počele sve više dobivati na kvaliteti i privlačiti sve veći broj gledatelja.

Po mnogima je prva serija koja je privukla veliku pažnju i kritike i publike bila američka serija »Žica« (The Wire) koje se počela emitirati 2002. i u pet sezona stekla kult status. Njen tvorac, bivši novinar crne kronike David Simon, radnju je smjestio u Baltimore, a uz to odstupanje od za američke krimi serije tipičnih velegradskih mjesta radnje, Simon je promijenio i pristup pa smo umjesto adrenalinske jurnjave i pucnjave svjedočili minucioznom, gotovo dokumentarističkom pristupu priči u kojoj poseban policijski odjel prisluškivanjem nastoji u zatvor spremiti skupinu inteligentnih crnih raspačivača droge. Dvije godine kasnije producentska ekipa koju čine J.J. Abrams, Jeffrey Lieber i Damon Lindelof stvara seriju »Izgubljeni« (Lost) koja prati zbivanja skupine putnika koji nakon avionske nesreće ostanu zarobljeni na tajnovitom tropskom otoku. U šest sezona serija je izazvala pravu pomamu među TV gledateljima te osigurala svojim tvorcima mogućnost daljnjeg rada na temama koje spajaju svijet realnog i nerealnog. Godine 2005. počinje se prikazivati odlična američka zatvorska serija »Prison Break« (Zakon braće), a 2006. godine starta »Dexter« koji će doživjeti punih osam sezona napete priče o serijskom ubojici koji žeđ za ubijanjem utažuje likvidiranjem zločinaca.

   Do tog trenutka već svima postaje jasno kako TV serijali imaju sve brojniju publiku pa se iz godine u godinu nižu sve kvalitetnije serije od kojih su neke, primjerice krimi serijali »Zločinački umovi« i Kosti« prošle godine došli do desete sezone prikazivanja, a u drugom dijelu prošlog desetljeća počinju i brojnim nagradama ovjenčana »american footbal« priča o tipičnom životu manjeg američkog gradića »Friday Night Lights« (2006), otkvačena »Kalifornikacija (2007) te po mnogima možda i najbolja serija ikad, briljantna »Breaking Bad« (Na putu prema dolje).

Odlični Skandinavci

Iako, kao i u filmu, i u TV serijama kolo vode Amerikanci, pogrešno bi bilo reći da su jedini. Pposljednjih je nekoliko godina iznimno kvalitetne serije dalo područje Skandinavije gdje su nastale iznimne serije »Forbrydelsen« (Ubojstvo, 2007), »Borgen« (2010) ili »Brone« (Most, 2011), a da je riječ o vrhunskim djelima pokazuje činjenica da su Amerikanci pod nazivom »Killing« napravili svoju verziju serije »Forbrydelsen« te »Most«. Australci već nekoliko sezona uživaju u seriji »Rush«, Njemačka je ponudila dojmljivu »Naše majke, naši očevi« koju smo prošle godine vidjeli i na HTV-u na kojem ove godine gledamo sjajnu francusku seriju »Duhovi«. Poljska je dobila odličnu seriju »Čopor«, Englezi su nas oduševili s »Broadchurch« i »Život na Marsu«, Izrael s »Prisoners of War« iz koje je nastala ultra uspješna američka serija »Domovina«. U irsko-kanadskoj koprodukciji nastala je zadivljujuća serija »Vikinzi«, a u Italiji je upravo kraju privedena prva sezona krimi drame »Gomorra« o napuljskoj mafiji.

   Novo desetljeće, kojem još i nismo na polovici, donosi svu silu novih naslova koji oduševljavaju gledatelje i kritiku – 2010. godine kreće izuzetna četverodijelna priča o gladijatorima »Spartak«, krvava postapokaliptička priča »Walking Dead« (Živi mrtvaci), dojmljiva gangsterska saga »Boardwalk Emipore« (Carstvo poroka) i »Justified« (Pravednik) iznimna priča o južnjačkom detektivu. Godinu kasnije počinje vjerojatno najskuplja TV serija svih vremena, očaravajuća »Igra prijestolja« koje se veliki dio već pet sezona snima i u Hrvatskoj. Te 2011. emitirane su i prve epizode »Domovine« (Homeland) u kojoj već četvrtu sezonu briljira Claire Danes, a 2013. godine hitovi su brutalna krimi sertija »Banshee« (s našom Ivanom Miličević kao glavnom ženskom ulogom) i »Kuća od karata« s Kevinom Spaceyem. Prošle godine startaju tri potpuno nove serije koje su i postale hit i dobile brojne nagrade – Nic Pizzolato, inače autor petodijelne serije »Justified«, s »Pravim detektivima« privukao je golemu pažnju, sve je oduševila cinična i crnohumorna krimi serija »Fargo« utemeljena na istoimenom filmnu braće Cohen, a »The Affair« s Dominicom Westom (kojeg pamtimo iz glavne uloge u »Žici« još iz 2002. godine) i sjajnom Ruth Wilson pričom o preljubu došao je i do nominacija za najbolju seriju godine.

Transferi

No, ono što je u cijeloj priči sve bitnije je to da se u režiranje i glumu u sve većem broju uključuju oni najbolji što je nekada bilo nezamislivo. Sada je potpuno normalno da, primjerice, Steven Spielberg bude producent serijama kao što su »Taken«, »Falling Skies« ili »Under the Dome«, da David Fincher režira »Kuću od karata« u kojoj glumi Kevin Spacey, da Martin Scorsese vodi cijeli posao oko sjajne gangsterske sage »Empire Boardwalk« (Carstvo poroka) u kojoj Steve Buscemi igra možda i najbolju ulogu karijere, da Neil Jordan režira seriju »Borgije« u kojoj glavnu ulogu ima Jeremy Irons, da u novom SF hitu »Extant« glume Halle Berry i Goran Višnjić, da Kevin Bacon glumi u serijalu »Following« o suludom serijskom ubojici ili pak da Matthew McConaughey, Woody Harrelson i Michelle Monaghan produciraju i glume u »Pravim detektivima«. Štoviše, ovaj »prelazak« velikih filmskih zvijezda u svijet TV serija se nastavlja pa je za ovu godinu najavljen prvi dio serijala »Westworld« u kojem će glumiti Anthony Hopkins. Dakle, granice između filma i TV-a sve su manje što je dobro prije svega za gledatelje koji mogu više uživati.
 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka