Ako je suditi po statistikama s kinoblagajni, prošla je godina bila pozitivna za sedmu umjetnost na području Europe, jer je broj kino gledatelja porastao za 1,3 posto u odnosu na godinu ranije. U konkretnim brojkama to znači da je u 33 europske zemlje u kojima MEDIA Salles – organizacija u sklopu EU MEDIA programa – vodi statistiku s kinoblagajni, prošle godine filmove gledalo ukupno 1,167 milijarda gledatelja, u usporedbi s 1,152 milijarde gledatelja u 2013. godini.

  Naravno, trend gledanosti filmova nije isti u svim dijelovima Europe. Osamnaest zemalja Zapadne Europe zabilježilo je ili istu ili pak goru situaciju na blagajnama u odnosu na 2013. godinu, ukupno ostvarivši lagani pad od -0,2 posto. Cjelovitu europsku filmsku »situaciju« zato je drastično popravilo 15 zemalja Centralne i Istočne Europe, kao i dijela Mediterana u kojima je ukupno prodano 5,2 posto više ulaznica u odnosu na 2013. godinu.

 

 A gdje je Hrvatska?

Zanimljivo je da bi rezultati zemalja Zapadne Europe bili još gori da nema Francuske i Španjolske koje su prošle godine ostavrile sjajne rezultate na blagajnama – u recesijskoj Španjolskoj je gledanost filmova narasla za 13.6 posto, a u Francuskoj za 7,7 posto. Francusko tržište sa svojih 208 milijuna gledatelja ostaje tako vodeće filmsko tržište u Europi, dok su Španjolci ovim rezultatom napokon povratili pozitivan trend nakon godina stagnacije koje su počele još 2005. godine. Najveći gubitnik Zapadne Europe zato je Italija gdje je prodano 6,7 posto manje ulaznice no u 2013., a sličan pad zabilježili su i Luksemburg i Norveška. Pad prodaje veći od pet posto zabilježen je i u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a ukupnom padu uvelike je pridonijelo i veliko tržište Velike Britanije s ostvarenih -4,9 posto u odnosu na godinu prije. Manju prodaju zabilježile su i Danska, Finska, Island, Irska i Švedska.

  Posve suprotno nekim općenitijim ekonomskim kretanjima, dok Zapadna Europa stagnira u posjećenosti kina, na području Centralne i Istočne Europe i dijela Mediterana filmovi su ponovo ili bolje rečeno, i dalje, na cijeni. Štoviše, za neke je zemlje 2014. bila rekordna godina, barem ako je vjerovati podacima Media Sallesa. Litva je tako ubilježila porast od nevjerojatnih 37,5 posto prodanih kino ulaznica, a Srbija se može pohvaliti s također respektabilnih 24,8 posto.

 Odanost domaćim naslovima

Iako je teško definirati točne uzroke pada ili porasta prodaje ulaznica u pojedinoj zemlji, mnogi poznavatelji filmskog tržišta pomake u gledanost uvelike atribuiraju kvaliteti i popularnosti domaćeg filma. Odanost jakim domaćim naslovima zasigurno je jedan od glavnih razloga popularnosti filma u Francuskoj, gdje je sasvim normalno da aktualni domaći hit poput komedije Philippea de Chauverona o bračnom paru katolika čije se četiri kćeri žene za pripadnike drugih religija, dosegne rezultat od 11 milijuna prodanih ulaznica. Sličan se uzrok može donekle pripisati i padu prodaje hrvatskih ulaznica, obzirom da u prošloj godini domaći film nije imao tako popularan hit poput »Svećenikove djece« kojem se prošlogodišnji najgledaniji film »Ljubav ili smrt« po prodaji ulaznica nije uspio približiti ni »do pola«.

  Tko zna, možda brojke prodanih kino ulaznica u Europi u ovoj godini paradoksalno podigne jedan od najkritiziranijih filmova posljednjih godina, famozna ekranizacija »50 nijansi sive« koja je samo u Hrvatskoj u prvom vikendu prikazivanja, strateški vezanom za Valentinovo, imala više od 66 tisuća gledatelja.