Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. listopada 2019.
Solomonova životna priča

"12 godina rob": film o krvavoj povijesti robova zbog kojega se izlazilo iz kino dvorane

12 godina rob
12 godina rob
Autor:
Objavljeno: 27. listopad 2013. u 15:18 2013-10-27T15:18:54+01:00

Solomon Northup bio je Afroamerikanac, građanin New Yorka, koji je 1841. godine otet u Washingtonu i prisiljen biti robom na jednoj plantaži pamuka u Louisiani, premda je rođen kao slobodan čovjek. Njegova životna priča sada je ispričana u filmu »12 Years a Slave/»12 godina rob« britanskog redatelja Stevea McQueena. Ulogu Solomona Northupa tumači Chiwetel Ejiofor. Film je adaptacija istoimenih memoara Solomona Northupa, u kojima on iznosi sjećanja na užasna iskustva koja je prošao nakon što su ga razdvojili od obitelji i prodali u ropstvo. Nakon dvanaest godina provedenih u ropstvu, uspio je steći slobodu 1853. godine.

   Northupa su zarobili vlasnici cirkusa, nakon što su ga namamili lažnom ponudom za posao. Drogirali su ga, a zatim odveli u New Orleans gdje su ga prodali kao roba vlasniku plantaže. Film »12 Years a Slave«, koji sadrži nasilne i brutalne prizore, neke je gledatelje naveo na izlazak iz kinodvorane. U svom filmu McQueen je prikazao monstruoznost i nepravdu robovlasničkog društva. U jednoj krvavoj sceni gazde protagonista petnaest puta udaraju motkom, da bi ga zatim bičevali. Film je pun prizora vješanja, ubijanja i bičevanja robova, pri čemu, pod prisilom, to rade i jedni drugima. 

   Revizionističke verzije povijesti

Ovaj film potaknuo je raspravu o tome na koji je način američko ropstvo prikazano u filmovima i na televiziji. O tome je proteklih dana pisao David Walker, koji ukazuje na zastrašujuće dimenzije ropstva u Americi. No, upravo zbog toga kako je ova tema tretirana na filmu i televiziji, o njoj postoji neznanje i često nije ispravno shvaćena. Walker smatra da je možda to jedan od razloga što su neki ljudi toliko šokirani brutalnim scenama da izlaze s projekcija filma »12 Years a Slave«. 

   David Walker kao uzroke pogrešnih interpretacija ropstva u Americi navodi to što je u razdoblju Građanskog rata došlo do revizionističkih verzija povijesti. Netočna i iskrivljena tumačenja ropstva i američkog Građanskog rata odrazila su se i na filmove, postajući dijelom popularne kulture, premda nemaju mnogo veze s istinom. Neki od poznatijih filmova s motivom američkog ropstva su »Prohujalo s vihorom«, »Lincoln«, »Amistad«, »Rođenje jedne nacije«, razne adaptacije »Čiča Tomine kolibe«...

   Film »Rođenje jedne nacije« (»The Birth of a Nation«), primjerice, slavna je, ali i kontroverzna američka crno-bijela nijema povijesna drama iz 1915. koju je prema romanu »Čovjek iz Klana« Thomasa Dixona režirao D. W. Griffith, a koja govori o usponu Ku Klux Klana u SAD-u sredinom 19. stoljeća. Film je bio jedan od najpopularnijih i komercijalno najuspješnijih tijekom nijemog razdoblja, ali je još i tada bio na zlu glasu zbog pozitivnog portreta Klana i opravdavanja rasne segregacije. »Nacija«, zanimljivo, nema nijednog crnoputog glumca – svi glumci su bijelci koji su sa šminkom maskirani da su crnci. Jedan od kontroverznih titlova filma glasi: »Bivši neprijatelji sjevera i juga su ujedinjeni u obrani svojeg arijevskog podrijetla«.

   Kontroverza filma leži u tome što se u njegovoj priči predstavlja da je rasistički Ku Klux Klan iznikao na jugu SAD-a kako bi uspostavio mir i štitio bijelce od »divljih« i »opasnih« crnaca. Takav stav je u to doba prevladavao kod američkih povjesničara, ali je kasnije osporen. Nakon premijere, film je izazvao burna negodovanja liberalnih snaga i crnačkih aktivista. Film je bio zabranjen za prikazivanje u Francuskoj, Carskoj Rusiji i SSSR-u. Griffith je bio iznenađen teškim kritikama. Javno se ispričao i kao demanti ponudio svoj sljedeći film »Netrpeljivost«, a u »Srca svijeta« (1918) stavio je prizor u kojemu vojnik bijelac ljubi ranjenog crnog druga. 

   Prohujalo s vihorom

   »Prohujalo s vihorom« (»Gone with the Wind«, poznat i pod imenom »Zameo ih vjetar«) slavna je američka ljubavna povijesna drama iz 1939. godine, koju je režirao Victor Fleming prema istoimenom romanu Margaret Mitchell. Neki su kritizirali i ovaj film zbog rasizma i romantiziranja stanja crnog roblja koje služi bijelcima na američkom jugu. Kolumnist Leonard Pitts okarakterizirao je film kao »romansu smještenu u Auschwitz«. Ipak, većina publike 1939. nije primijetila takve prigovore. Neki su povezali lik Mammy (koju glumi Hattie McDaniel) sa sretnim robom, dok su drugi to osporavali i isticali da je ona kompleksan lik koji se ne srami biti tvrd sa svojom gospodaricom, Scarlett O'Hara. Selznick je odgovorio da film nije rasistički te da su crnoputi likovi »dražesni, vjerni i otvoreni ljudi«.
 

  Malcolm X prisjeća se scene iz filma (one u kojoj sluškinja Prissy objavi Scarlett da ne zna ništa o porodu te da ne zna pomoći Melanie, na što je ova ošamari), koju je vidio kao mali dječak te mu je bilo tako neugodno da »se htio sakriti ispod tepiha«. Drugi su tome dodali da Scarlett tijekom filma ošamari i Rhetta i sestru Suellen. Zanimljivo, Hattie McDaniel nije smjela ući u kino u Atlanti jer je tada vladao zakon segregacije, što je razljutilo neke njene kolege iz filma.

   »Čiča Tomina koliba« roman je američke autorice Harriet BeecherStowe. Roman je bio prvi bestseler SAD-a prodan u više od milijun primjeraka. Najprije je objavljivan u nastavcima u abolicionističkom časopisu »National Era«, a tek kasnije izdan je u Bostonu kao knjiga. Harriet Beecher Stowe svojim je romanom polarizirala abolicionističku i antiabolicionističku debatu te potaknula sunarodnjake na razmišljanje o crnačkom ropstvu. Likovi romana temeljeni su na onima iz stvarnoga života. Glavni lik romana – crnački rob, Uncle Tom, nikad nije okusio slobodu, umro je kao rob na plantaži svoga vlasnika Simona Legreeja. Josiah Henson, crnački rob, zapisao je svoja sjećanja nakon što je pobjegao na slobodu, a ona su poslužila Herriet Beecher Stowe za roman »Čiča Tomina koliba«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.