ZAGREB – Neki su prva slova naučili listajući stripove, neki su prateći omiljene junake putovali Divljim zapadom i prašumama Amazone ili se slagali sa životnim stavom Boba Rocka da je »bolje živjeti sto godina kao milijunaš nego sedam dana u bijedi«, a ljubitelji stripa svih generacija mnoge će crtane junake moći vidjeti u budućoj Kući stripa koja bi se, na inicijativu kolekcionara Mladena Novakovića, trebala otvoriti u Zagrebu.

Fizičar i strastveni kolekcionar stripova Novaković, tajnik Udruge prijatelja stripa Stripforum, jedan je od onih koji je prije škole latinicu naučio čitati preko stripova u Plavom vjesniku, a ćirilicu preko Politikinog zabavnika. Od školovanja već je postao kolekcionar skupljajući strip magazine, revije i novine, ali po vlastitom priznanju tada to nije bila zaluđenost kao sada. Stripu se ponovno vratio krajem 1990-tih kada je već imao obitelj s troje djece.

Želio je kompletirati brojeve Plavog vjesnika koji mu je kultno generacijsko izdanje, što je uspio prije tri godine skupivši svih 970 brojeva. Tada mu se probudio i »kolekcionarski crv« i, kako u šali kaže, na nesreću su na Britanskom trgu počeli prodavati antikvarijatne stvari među kojima su i knjige i stripovi. Uz to, počeo je skupljati originalne table stripova pa ih danas već ima oko sedam tisuća u kojima su zastupljeni hrvatski autori svih generacija od Andrije Maurovića, Waltera Neugebauera, Sergeja Mironovića Golovčenka, Vladimira Delača, Ismeta Voljevice, Mirka Ilića, Igora Kordeja, Radovana Devlića, Ninoslava Kunca, Gorana Parlova i drugih. Ima i originalne table stripova crtača iz Srbije, Slovenije, SAD-a, Engleske, Francuske, Španjolske, Itlije, Argentine i drugih zemalja.

Novaković posjeduje i veliku zbirku novina i časopisa koji su u svom sadržaju imali i stripove razdoblju od tridesetih godina prošlog stoljeća do danas – OKO, Novosti, Jutarnji list, Mickey strip, Veseli Vandrokaš, Koprive, Politikin zabavnik, Mali zabavnik (Srbija 1943.-44.), Zabavnik (NDH 1943.-45.), Kerempuh, Ilustrirani vjesnik, Vjesnikov zabavni tjedan, Plavi vjesnik, Super-strip biblioteka, Strip magazin, Alan Ford, ZOV, ZOV strip i druge.

»Skupljao sam od kada se počeo objavljivati neki strip ili protostrip«, kazao je. Tada je počeo razmišljati i o osnivanju Muzeja stripa, jedan korak prema tome bilo je i osnivanje Udruge prijatelja stripa Stripforum i izdavanje Strip revije, koje sada izlazi već 50. broj.

Zagreb je uvijek bio jak centar stripa

Ističući kako, uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, osnivanje Kuće stripa podržava i Ministarstvo kulture, Novaković je pojasnio da će početni fundus sačinjavati originalne table stripa, novine i magazini sa stripovima, ilustracije, karikature te zbirke tiskovina i knjiga u njegovu vlasništvu. Vjeruje da će i drugi kolekcionari ili novinske kuće i nakladnici dati svoj doprinos i na raspolaganje staviti djela i tiskovine u svom posjedu.

Smatra i da bi njegova kolekcija zajedno s kolekcijom novinara i publicista Rudija Aljinovića mogla pokazati cijelu povijest jugoslavenskog stripa. Navodeći da su mu interes za otvaranjem Muzeja stripa iskazali Ljubljana i Maribor, Novaković je rekao da na to nije pristao jer želi da to ima Zagreb koji je, uz Beograd, bio jak centar stripa u bivšoj Jugoslaviji.

»Zagreb ima veliki broj turista i ako to dodamo turističkoj ponudi uz npr. Muzej prekinutih veza i nešto drugo što se ne može vidjeti u drugim gradovima, onda je to prilika«, pojasnio je.

Volio bi da prostor za Kuću stripa bude između Republike Austrije, Glavnog kolodvora i Kvaternikova trga gdje prolazi puno ljudi i turista. »Očekujem da će zagrebačka Kuća stripa postati referentna točka na karti svijeta jer takav prostor postoji samo u Bruxellesu gdje je Belgijski centar stripa«, rekao je.

Dodao je i da muzeje stripa, koji su vezani samo uz festivale stripa i traju oko tjedan dana, imaju francuski grad Augouleme i talijanski Lucca.

Smatra da bi Kuća stripa trebala imati oko tisuću kvadratnih metara prostora u kojem bi se, uz izložbe stripova i magazina, održavale i projekcije filmova koji se referiraju na stripove, glazbeni događaji uz strip događaje, konferencije o stripovima i drugim vizualnim umjetnostima. Također, u njemu bi se mogle organizirati i izložbe originala ili tiskovina sa stripovima na različite načine: tematski, prema autorima, magazinima ili utjecajima npr. američkog, francuskog i talijanskog stripa na razvoj strip u Hrvatskoj ili bivšoj Jugoslaviji.

Uz to, mogu se organizirati i modne revije s izložbom stripova u kojima su glavni nositelji radnje ženski likovi poput Modesty Blaise, Axa, Julia Jones, Tiffany Jones i druge. Uz to, u Kući stripa bi se mogao napraviti vrtić za učenje crtanja uz poznate pedagoge, radionice za crtanje stripova i scenarije i slično.

Stripu raste popularnost i uvijek je bio popularan u Hrvatskoj

Novaković je zadovoljan stanjem »devete umjetnosti« u Hrvatskoj. »Stripu raste popularnost, a on je i uvijek bio popularan u Hrvatskoj«, istaknuo je. Podsjetio je i da je Zagreb, uz Beograd, uvijek imao jake crtače, a ima ih i danas koji crtaju za poznate strip kuće u Americi i Francuskoj, pa je tako poznati strip crtač Igor Kordej dobitnik i najvišeg francuskog odlikovanja za zasluge u kulturi i umjetnosti – odličja Viteza reda umjetnosti i književnosti.

Po Novakoviću danas najbolji strip crtači su Esad Ribić koji je postigao veliki uspjeh u Marvel Comicsu, Goran Parlov koji je postigao uspjehe u Italiji i SAD-u, Splićanin Boro Pavlović te Dubravko Mataković, koji je poseban kao Maurović. Tu je i profesor na Likovnoj akademiji Milan Trenc koji je postigao veliki uspjeh sa slikovnicom »Noć u muzeju«, prema kojoj je snimljen i istoimeni uspješan film. Zatim, tu su i Darko Kreč, Joško Marušić i Tonči Zonjić, čije se radove rijetko može vidjeti kod nas jer objavljuje vani za Dark Horse Comics, DC Comics, Marcel Comics te Dalibor Talajić, Štef Bartolić, Niko Barun i drugi.

»To su ljudi na koje bi u drugim zemljama bili ponosni«, kazao je.

Tržište stripova u zemlji smatra skromnim iako postoji dosta velika ponuda. »To su kolekcionarska izdanja koja se tiskaju u malim nakladama i zato imaju visoku cijenu«, rekao je.

Pri tome, da bi stripovi došli do zainteresiranih čitatelja, pomažu Ministarstvo kulture i gradovi koji otkupljuju ta izdanja za knjižnice Da bi se još više popularizirao strip pokrenuo je i izdavanje Strip revije koja se može kupiti na kioscima za 12 kuna kako bi bio što dostupniji djeci i drugim zainteresiranim čitateljima i koja se, kao je rekao, prodaje jako dobro.

Naglasio je da Strip reviju čitaju sve generacije, ali i da među ljubiteljima stripa postoji i »rupa« između 15. i 50. godine. Stoga ga, kroz Kuću stripa, želi popularizirati i generacijama koje do sada ga nisu čitale.

Slavonci i Dalmatinci veliki su ljubitelji stripa

Velikim ljubiteljima stripa smatra Slavonce i Dalmatince gdje postoje odlični crtači, strip festivali i udruge. »Dalmatinci su veliki ljubitelji stripa, puno ih je crtača stripova a postoji sjajan festival stripa u Makarskoj . Najbolji moji suradnici u stripu su Dalmatinci – Tomislav Košta, Vladimir Davidenko, Boris Talijančić, Boro Pavlović..«.

Istaknuo je i da Slavonci jako čitaju stripove pa tako u Đakovu postoji jedna striparnica, u Virovitici sjajan klub »Gavran«, a i drugdje u Slavoniji ima dosta strip udruga.

Novaković kaže da se strip jak u SAD-u, Francuskoj i Italiji gdje postoji jako puno izdanja. No, čita se dosta i u Španjolskoj, pa i u Hrvatskoj i Sloveniji. Naveo je i da strip u Sloveniji nije imao takvu popularnost niti kada je bila u Jugoslaviji kao što je danas. »Sada se to odjednom razvilo. Isto, budi se sada Makedonija, Bugarska, Rusija i Japan čije mange voli cijeli svijet«, istaknuo je.

Također, naglasio je, sada strip, za razliku od ranije, utječe i na film jer filmovi od stripa uzimaju ili njegove junake ili vizualnu estetiku. Tako, kada se gleda kadriranje u filmovima poput Batmana ili Spidermana onda se vidi luđački brzu akciju, kao da se čita strip. »To je zato jer puno specijalnih efekata rade crtači, a što se onda mora kompjuterski obraditi«, kazao je.

Strip od trivijalne umjetnosti postao elita i po cijenama

Ističe kako bi se ljudi iznenadili velikim brojem uspješnih liječnika, znanstvenika, bankara i drugih struka koji vole i podržavaju strip. »Strip je od neke trivijalne masovne umjetnosti postao elita. Po cijenama i po pristupu povjesničara umjetnosti«, kazao je. Uz to, na festivalu Crtani romani šou viđao je i druge poznate političare poput Vesne Pusić ili Anke Mrak Taritaš.

Stripove kupuju i političari pa je tako jedan bivši poznati političar za ‘debele novce’ kupio kompletni Maurovićev strip. »Imate poslovno uspješne ljude kojima kada dođete u ured vidite da u nekom kutu drže tablu stripa Modesty Blaise ili Axe«, rekao je. Istaknuo je kako postoje kolekcionari koji kupuju sve, ali i oni koji traže samo određene stvari te oni koji kupuju samo ono što financijski mogu.

Naglasio je i da originalne table stripova danas postižu vrijednosti od više tisuća eura. »Jedna originalna tabla stripa je vrijednost kao i slikarsko platno«, kazao je. Dodao je i da je jedan od rijetkih koji skuplja originalne table stripova jer im cijene rastu. Pojasnio je i da su originalne table stripova nekad gotovo bile bezvrijedne da bi njihove cijene najedanput od 2000. eksplodirale.

Do prije tri ili četiri godine francuski izdavači i prodavači stripova povezali su se s aukcijskim kućama Christie’s i Sotheby’s pa se na aukcijama, koje postoje i u New Yorku i Dallasu, znaju postići milijunski iznosi cijena za originalne strip table. Tako se milijuni eura daju za jednu originalnu tablu belgijskog stripa Tintin, a većina tabli Asterixa, koja danas koštaju oko 250.000 eura, završile su u francuskom Državnom arhivu.

»Neke table Flash Gordona, Princ Valianta ili Alan Forda koje sam kupovao za 50 dolara danas su skuplje oko tisuću puta. Alan Forda tablu s dvije sličice ne možete kupiti za manje od 600 eura«, rekao je.

Naveo je i da cijena kompleta Zagora i Tex Willera ide i do 15 tisuća eura. No, ističe da je njemu vrednije imati komplet Veselog Vandrokaša iz 1938., 1939. i 1940. godine koje su radili Maurović i Neugebauer, nego komplet npr. Zagora, koji je uz Alana Forda, najpopularniji strip u Hrvatskoj.