RIJEKA  Riječki ljubitelji književnosti, pogotovo mlađi, itekako su već čuli za festival/skupinu »Ri lit«. Iako mlada, ova je skupina riječkih autora mlađe i srednje generacije postigla solidnu društvenu, a onda i medijsku vidljivost.

Nije stoga čudilo da je jučerašnji kasni program predstavljanja elektroničke knjige »Ri lita« u sklopu ovogodišnjeg Riječkog sajma knjiga prizvao u Galeriju »Kortil« solidan broj posjetitelja i tako popravio prosjek posjećenosti programa 7. Kičme.

Publika je na kraju dobila po što je došla: kratki uvod u elektroničko izdanje, ali i cjelokupni projekt »Ri lita«, kao i priče nekih od sudionika. 

   Ulogu voditelja preuzeo je Milan Zagorac, pa se tako moglo saznati da je prvo knjižno predstavljanje »Ri lita« bilo zamišljeno puno ambicioznije, kroz jedno tiskano izdanje u puno primjeraka, no nedostatak novca prisilio ih je na kudikamo jeftiniji projekt. Objavljene su priče svih autora koji su nastupili na siječanjskom uvodnom predstavljanju, uz kratku biografsku bilješku i fotografije Karmele Žmirić.

Knjiga je besplatno dostupna na Issuu, na stranicama Studija Tim te preko profila »Književnosti uživo«, Facebook projekta koji je izrastao upravo iz »Ri lita«. 

Nisu svi jučer i čitali. Prvi se predstavio Moris Mateljan kratkom pričom »Rebra«. Priča je objavljena u e-knjizi, a u fokusu je pronalazak leša u vrtu ispred mjesta boravka jednog para, što postaje podlogom za kratku makabričnu studiju njihova odnosa.

   Zoran Krušvar je posegnuo za jednom svojm starijom pričom, objavljenom u njegovoj prvoj knjizi. Priča naslova »Ivanuška Budaletina« humorna je bajka u kojoj glupost/naivnost ne bude kažnjena, a arhaičnim jezikom i bizarnim obratima u nekoliko je navrata poprilično nasmijala publiku. 

   Nije bilo do smijeha Krumpirku Jonesu koji ide u grad, u interpretaciji Envera Krivca, budući da u toj njegovoj priči glavni lik ne stoji dobro u vezi sa svojom dragom pa se liječi agresivnim planovima o promjeni ličnog opisa stvari, ljudi i pojava na koje nailazi. 

   Posljednji je čitao Alen Kapidžić priču »Mobitel«, sastavljenu gotovo po pravilu žanra kratke priče. Intrigantan uvod, jedan glavni motiv, obrat i poanta koja proizlazi iz priče. Prepoznala je to i publika te ga nagradila dugim pljeskom.