Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Omladinsko glasilo

foto "Polet" osvojio svjetonazorske slobode koje su danas ugrožene

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
z2502d32
z2502d32
z2502d37
z2502d37
z2502d31
z2502d31
z2502d33
z2502d33
Autor:
Objavljeno: 26. veljača 2016. u 8:53 2016-02-26T08:53:40+01:00

Mi smo istinski vjerovali u promjene i u bolje društvo, u liberalizaciju i demokratizaciju, u procese koji će očuvati svjetonazorske i medijske slobode koje smo osvojili – kaže autor Željko Krušelj, razočaran današnjom relativizacijom stečenih sloboda poput ženskih i socijalnih prava

ZAGREB Knjiga »Igraonica za odrasle: Polet 1976-1990« sveučilišnog profesora, publicista i novinara Željka Krušelja, koju je na više od 700 stranica ukoričio riječki nakladnik Adamić, prvi je sveobuhvatan i temeljit prikaz djelovanja tjednika Polet, kultnog omladinskog glasila kasne socijalističke Hrvatske i Jugoslavije. Tjednika koji je trajno pomaknuo svjetonazorske i medijske granice tadašnjeg društva, osvojio neke danas ugrožene slobode te afirmirao na svojim stranicama strip, fotografiju, rock and roll, film, kazalište, kao i razne supkulturne forme.

– Ova knjiga ne predstavlja ni apologiju, ni apoteozu, ni spomenik Poletu. Ništa od toga Poletu ne treba. Nije ovo ni obračun s Poletom. Ova je knjiga zasnovana na činjenicama kojih sam se pošteno držao, a s mojom sintezom i komentarima se ne moraju svi složiti – kazao je Krušelj preksinoć na predstavljanju svoje knjige u prepunom Hrvatskom novinarskom domu, otvorivši ovim važnim dokumentom prostor za društvenu polemiku.

U godini u kojoj se obilježava 40 godina od prvog broja Poleta, Krušelj je, na temelju 426 obrađenih brojeva, iscrpnih arhivskih istraživanja i razgovora s protagonistima, pokušao ukazati na svrhu i okolnosti nastanka ovog lista, analizirati njegove faze te definirati vrijednosti poletovske generacije, odnosno rasvijetliti fenomen ovog socijalističkog omladinskog glasila.

Rasadište novinarskog kadra

– Mi smo istinski vjerovali u promjene i u bolje društvo, u liberalizaciju i demokratizaciju, u procese koja će očuvati svjetonazorske i medijske slobode koje smo osvojili. Promjene smo dočekali, ali pokazalo se da demokracija nije nužno napredak, ona može biti i korak unazad, ustvrdio je Krušelj razočaran današnjom relativizacijom stečenih sloboda poput ženskih i socijalnih prava kao i prava seksualnih manjina.

– Kako bilo, ne predajemo se. Slobode se moraju osvajati i dalje, a Hrvatska može biti bolje i demokratičnije društvo nego što je danas, zaključio je u poletovskom duhu Krušelj.
Zoran Simić, najdugovječniji od devet glavnih urednika Poleta, moderator promocije, naglasio je da je Polet bio bujno rasadište novinarskog kadra. Krušelj broji oko 2.100 suradnika ove redakcije iz čijeg su okrilja stasala brojna relevantna imena kako medijske i političke, tako i kulturne i znanstvene pa i pravosudne i poduzetničke scene. Na stotinjak stranica knjige autor iscrpno izvještava gdje su danas nekadašnji poletovci, konstatirajući da su uvelike obilježili svaki segment suvremenog društva.
Đurđica Klancir, današnja glavna urednica T-portala, nekadašnja novinarka i urednica Poleta, priznala je da ju je redakcija Poleta naučila zanatu, a ta stečena znanja i danas primjenjuje u radu s mladim novinarima.

– Iako je naslov knjige »Igraonica za odrasle«, ja bih dodala da je riječ o pravoj radionici novinarstva, istaknula je Klancir koja je u redakciju Poleta došla kao 19-godišnjakinja 1986. godine, nesvjesna političkih zbivanja, fokusirana na dobru priču i novinarstvo. I uglednom ekonomskom novinaru i komentatoru, jednom od glavnih urednika Poleta Ratku Boškoviću novinarski je zanat bio na prvom mjestu.

Drukčije poimanje novina

– Piše se da smo rušili komunizam, unosili seks i drogu u novinarsto. Ništa od toga ja nisam radio. Bilo mi je važno samo napraviti dobre novine i ta me strast nije napustila ni danas, kazao je Bošković. Književnik i publicist Perko Kvesić, prvi urednik Poleta, uvjeren je da su upravo početni brojevi, unatoč svim slabostima, utrli put drugačijem poimanju omladinskih novina. A za drugačiji izgled novina, čemu je Polet također utro put, zaslužne su četiri dizajnerske vedete – Zoran Pavlović, Ivan Doroghy, Goran Trbuljak i Boris Malešević čijih je 60-ak  naslovnica dio fundusa slavnog njujorškog muzeja MoMA.

O poletovskoj likovnosti koja je često zapostavljena, govorio je Doroghy, danas profesor dizajna, spomenuvši briljantne strip-table Mirka Ilića i njegovu skupinu Novi kvadrat te plejadu fotografa čije su fotografije često bile provokativnije od tekstova.

– Mi se nismo toliko bavili politikom, već se politika bavila s nama. Trudili smo se uvijek biti na ivici, a nikad u marici, dodao je Simić zaključujući priču o novinama koje su obilježile afere i ekscesi, o novinama koje su imale tiražu oko 30.0000 pa i do 80.000 primjeraka, o novinama koje nestaju s medijske scene u osvit demokracije ne uspjevši se u kaosu raspada socijalizma prilagoditi tržišnim uvjetima poslovanja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.