ZAGREB Knjiga »Igraonica za odrasle: Polet 1976-1990« sveučilišnog profesora, publicista i novinara Željka Krušelja, koju je na više od 700 stranica ukoričio riječki nakladnik Adamić, prvi je sveobuhvatan i temeljit prikaz djelovanja tjednika Polet, kultnog omladinskog glasila kasne socijalističke Hrvatske i Jugoslavije. Tjednika koji je trajno pomaknuo svjetonazorske i medijske granice tadašnjeg društva, osvojio neke danas ugrožene slobode te afirmirao na svojim stranicama strip, fotografiju, rock and roll, film, kazalište, kao i razne supkulturne forme.

– Ova knjiga ne predstavlja ni apologiju, ni apoteozu, ni spomenik Poletu. Ništa od toga Poletu ne treba. Nije ovo ni obračun s Poletom. Ova je knjiga zasnovana na činjenicama kojih sam se pošteno držao, a s mojom sintezom i komentarima se ne moraju svi složiti – kazao je Krušelj preksinoć na predstavljanju svoje knjige u prepunom Hrvatskom novinarskom domu, otvorivši ovim važnim dokumentom prostor za društvenu polemiku.

U godini u kojoj se obilježava 40 godina od prvog broja Poleta, Krušelj je, na temelju 426 obrađenih brojeva, iscrpnih arhivskih istraživanja i razgovora s protagonistima, pokušao ukazati na svrhu i okolnosti nastanka ovog lista, analizirati njegove faze te definirati vrijednosti poletovske generacije, odnosno rasvijetliti fenomen ovog socijalističkog omladinskog glasila.

Rasadište novinarskog kadra

– Mi smo istinski vjerovali u promjene i u bolje društvo, u liberalizaciju i demokratizaciju, u procese koja će očuvati svjetonazorske i medijske slobode koje smo osvojili. Promjene smo dočekali, ali pokazalo se da demokracija nije nužno napredak, ona može biti i korak unazad, ustvrdio je Krušelj razočaran današnjom relativizacijom stečenih sloboda poput ženskih i socijalnih prava kao i prava seksualnih manjina.

– Iako je naslov knjige »Igraonica za odrasle«, ja bih dodala da je riječ o pravoj radionici novinarstva, istaknula je Klancir koja je u redakciju Poleta došla kao 19-godišnjakinja 1986. godine, nesvjesna političkih zbivanja, fokusirana na dobru priču i novinarstvo. I uglednom ekonomskom novinaru i komentatoru, jednom od glavnih urednika Poleta Ratku Boškoviću novinarski je zanat bio na prvom mjestu.

Drukčije poimanje novina

– Piše se da smo rušili komunizam, unosili seks i drogu u novinarsto. Ništa od toga ja nisam radio. Bilo mi je važno samo napraviti dobre novine i ta me strast nije napustila ni danas, kazao je Bošković. Književnik i publicist Perko Kvesić, prvi urednik Poleta, uvjeren je da su upravo početni brojevi, unatoč svim slabostima, utrli put drugačijem poimanju omladinskih novina. A za drugačiji izgled novina, čemu je Polet također utro put, zaslužne su četiri dizajnerske vedete – Zoran Pavlović, Ivan Doroghy, Goran Trbuljak i Boris Malešević čijih je 60-ak  naslovnica dio fundusa slavnog njujorškog muzeja MoMA.

O poletovskoj likovnosti koja je često zapostavljena, govorio je Doroghy, danas profesor dizajna, spomenuvši briljantne strip-table Mirka Ilića i njegovu skupinu Novi kvadrat te plejadu fotografa čije su fotografije često bile provokativnije od tekstova.

– Mi se nismo toliko bavili politikom, već se politika bavila s nama. Trudili smo se uvijek biti na ivici, a nikad u marici, dodao je Simić zaključujući priču o novinama koje su obilježile afere i ekscesi, o novinama koje su imale tiražu oko 30.0000 pa i do 80.000 primjeraka, o novinama koje nestaju s medijske scene u osvit demokracije ne uspjevši se u kaosu raspada socijalizma prilagoditi tržišnim uvjetima poslovanja.