Vlaho Bogišić, Slobodana Matić-Kovač i Seid Serdarević proglasili su dobitnike ovogodišnje Nagrade Mirko Kovač / Foto N. REBERŠAK
Za esejističko djelo nagrađena je knjiga »Leteći pilav« Svetlane Slapšak (XX vek, Beograd), najbolji scenarij je »Ničije dete« Vuka Ršumovića, prema kojem je snimljen i film u srpsko-hrvatskoj koprodukciji. U kategoriji najboljeg djela mladoga autora Nagradu je dobio Dragan Markovina za knjigu» Između crvenog i crnog«
Dane Mirka Kovača otvorit će 1. listopada Predrag Lucić i Boris Dežulović »Melodijama rulje i elite«, prikazat će se film »Ničije dete«, u glazbenom dijelu programa sudjelovat će Elis Lovrić, a u dramskome će Miki Manojlović, po dramatizaciji Filipa Davida, čitati biografske dijelove iz Kovačeve knjige »Europska trulež«.
Laureatima će nagradu i iznosu 5.000 eura (bruto) i povelja biti uručeni 3. listopada u 19 sati u rovinjskom Kinu Gandusio tijekom Dana Mirka Kovača koji će se drugi put održati u ovom istarskom gradu od 1. do 4. listopada.
Književnost i politika danas
– Žiri, koji je dobio mandat na pet godina, svoje odluke neće donositi preglasavanjem, već usuglašavanjem stavova, a zadržat će i pravo da za pojedinu kategoriju ne dodjeli Nagradu, istaknuo je Bogišić i dodao da nitko tko je ikako sudjelovao u osnivanju ove važne regionalne nagrade neće imati pravo kandidiranja, što odmah iz konkurencije isključuje istaknute autore poput, primjerice, Filipa Davida i Miljenka Jergovića.
Programski direktor Dana Mirka Kovača Seid Serdarević najavio je drugo izdanje Dana, manifestacije koja nema komemoracijske konotacije, već je mjesto propitivanja sadašnjosti i razgovora o gorućim književnim, društvenim temama.
– Nakon iznimno uspješnih prvih Dana na kojima je tridesetak vrhunskih intelektualaca ovih prostora govorilo o samom Kovaču i njegovom djelu, tema ovogodišnjeg skupa je književnost i politika danas, a to je relacija koju je Kovač propitivao tijekom cijelog svog života, kazao je Serdarević najavivši nekoliko okruglih stolova: »Vječita robija – Književnost i politika od Hamsuna do Houellebecqa«, »Elita gora od rulje – Današnje elite i njihov odnos prema kulturi«, »Grob u tuđini – Egzil kao sudbina i prokletstvo« i »Ugašeno svjetlo u europskoj krčmi – Nacionalizam danas kao književna činjenica.«
