RIJEKA » »Trsatski zmaj« nova je predstava Gradskog kazališta lutaka Rijeka, što će premijerno biti izvedena sutra u 18 sati. Riječ je o autorskom projektu Davida Petrovića i Alexa Đakovića, koji je nastao prema priči Velida Đekića iz istoimene slikovnice. Konferencija za novinare održana je upravo na Trsatskoj gradini, gdje su o predstavi govorili autorska ekipa i glumci. Ovim povodom Velid Đekić, publicist i novinar te istraživač riječke baštine, istaknuo je da ga veseli što će »Trsatski zmaj« doživjeti kazališno uprizorenje.

Od male do velike predstave

Bila je to dobra ideja koja je godinama »spavala«, a onda je inicijativa došla iz riječkog Lutkarskog kazališta. Slikovnica je drugi medij i priča je za kazalište morala biti prilagođena. Nisam bio na probama, ali su me entuzijazam i strast autorske ekipe uvjerili da bi to mogla biti odlična predstava – osvrnuo se Velid Đekić.

   Autori dramatizacije i redatelji su David Petrović i Alex Đaković, koji ujedno i glume nekoliko uloga. Alex Đaković kazao je da je »Trsatski zmaj« u početku trebao biti mali projekt, koji je na kraju prerastao u veliku predstavu. Tijekom rada na njoj temeljnoj priči dodavan je tekst, a ubačeni su i neki likovi iz drugih Đekićevih slikovnica.

   – »Trsatski zmaj« je priča koja govori o našem gradu. U njoj će se prepoznati neke teme i motivi vezani uz Rijeku, a htjeli smo biti i aktualni. Predstava bi se žanrovski mogla odrediti kao eko-bajka, a kao takva može se uklopiti i u bilo koji drugi grad u Hrvatskoj – smatra Alex Đaković.

   David Petrović naglasio je da se radi o vizualno jakoj predstavi, o čemu je više kazala autorica likovnog rješenja lutaka i scenografije Nisa Hrvatin. Prema njenim riječima, inspiraciju za scenografiju pronašla je u slikama Voje Radoičića, dok je u izradi lutaka koristila spužvu kao materijal.

   O tehnologiji lutaka govorila je Marija Volkmer, kojoj je ovo prvi samostalni projekt u pogledu lutaka i tehnologije u GKL-u. Kako je objasnila, u »Trsatskom zmaju« ima puno detalja i rekvizita, a lutke »zijevalice« nisu uobičajene već se ističu po asimetriji. Svaka lutka ima i atribute koji je obilježavaju, poput Babe Kune.

Od Arkadije do pustog grada

U autorskoj ekipi je i Sanjin Seršić, oblikovatelj rasvjete i suradnik za »bodulski«, a za pomoćnu animaciju zadužen je Mihajlo Uzelac. Lutke i scenografiju u radionicama GKL-a izradili su Marija Volkmer, Radovan Kunić, Ivan Blažetić, Jadranka Lacković, Luči Vidanović, Radmila Mataruga i Sandro Petrc.

   Kako piše u najavi predstave, u ovoj zanimljivoj priči o spašavanju grada na Rječini publika će upoznati mnoštvo njegovih simpatičnih i nesimpatičnih stanovnika te ući u vremeplov i proletjeti kroz povijest Rijeke. Građanima će se, nakog godina života u riječkoj Arkadiji, početi događati niz neobjašnjivih i loših događaja. Stat će gradski sat, ugasit će se tvornice, presušit će Rječina, nestat će gradonačelnikova kći, opustjet će grad… U njemu će sam ostati svima poznati marginalac, beskućnik kojemu su jedini prijatelji golubovi – gospodin Vid. Zmaju koji sve to gleda s vrha Trsata puknut će srce od tuge i upustit će se u bespoštednu borbu s ogromnom hobotnicom u kojoj leži uzrok svih riječkih nedaća.