Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 29° 2
Sutra: 29° 29° 2
25. lipnja 2019.
Talijanska drama

Mrdušani iz vizure današnjeg vremena: Gledali smo talijansku verziju kultnog djela

Mrdušani iz vizure današnjeg vremena: Gledali smo talijansku verziju kultnog djela
Mrdušani iz vizure današnjeg vremena: Gledali smo talijansku verziju kultnog djela
Autor:
Objavljeno: 2. listopad 2017. u 10:41 2017-10-02T10:41:41+02:00

U talijanskoj verziji »Mrduše« redatelj Luca Cortina i autorica adaptacije Željka Udovičić Pleština zamijenili su ideološki predznak socijalizma s demokracijom i globalizacijom

Novu kazališnu sezonu Talijanska drama HNK-a Ivana pl. Zajca otvorila je premijerom »Predstave 'Hamleta' u selu Mrduša Donja« hrvatskog dramatičara Ive Brešana. Ova groteskna tragedija sada je po prvi put izvedena na talijanskom jeziku, odnosno u prijevodu na istromletački dijalekt koji su napravili Rosanna Bubola i ansambl Talijanske drame. Ovaj sad već kanonski tekst hrvatskog dramskog pisma praizveden je 1971. godine i dosad je doživio brojna uprizorenja. U »Predstavi 'Hamleta' u selu Mrduša Donja« Brešan je na originalan način povezao malo selo Dalmatinske zagore i glasovitu Shakespeareovu tragediju.

Premda slijedi temeljne Shakespeareove likove i radnju, izvedba se pretvara u svojevrsnu travestiju u kojoj »Hamleta« iskrivljuju lokalni govor, stih gange i mnoštvo aluzija na socijalističku praksu upravljanja, njezine sljedbenike i posljedice koje ima na odnose među ljudima. Shakespeareovi arhetipski likovi i situacije tako dobivaju iskrivljeni odraz u diletantskoj predstavi koja postaje okosnica radnje. U ovoj grotesknoj tragediji Brešan vješto suprotstavlja i povezuje elemente tragičnoga i komičnoga, civilizacije i barbarstva, primitivizma i visoke kulture, uzvišenog i vulgarnog. Tehnika koju koristi podsjeća na burlesku, a »Predstava 'Hamleta'...« ima i elemente intertekstualnosti, crnog humora i otvorenih mogućnosti tumačenja.

Aluzije na suvremenost

U talijanskoj verziji »Mrduše« redatelj Luca Cortina i autorica adaptacije Željka Udovičić Pleština pristupili su Brešanovu predlošku iz vizure današnjeg vremena, zamjenjujući ideološki predznak socijalizma s demokracijom i globalizacijom. U vizualnom smislu predstava je smještena u okvir »televizijskog ekrana« ili kakvog internetskog portala koji donosi najnovije vijesti i prognozu vremena. U predstavi ima i drugih aluzija na suvremenost i digitalno doba u kojem živimo, a Cortina koristi i medij filma.

Premda je kontekst osuvremenjen, mentalitet Mrdušana ostao je isti, a predstava sugerira da i današnjim demokratskim društvom vladaju nepoštenje, kriminal i korupcija – naročito u redovima političke elite. U adaptaciji Željke Udovičić Pleštine hrvatska imena likova su zadržana, s time da Šimurinu tumači glumica Ilaria Genatiempo. Jezična prilagodba na istromletački dijalekt ipak nema sva ona obilježja sočne dalmatinske ikavice, a nije bilo lako ni specifičan mentalitet Dalmatinske zagore transponirati u talijanski milje i njegov kulturalni kontekst.

Ukoliko »Predstavu 'Hamleta'...« promatramo kao kritički prikaz jednog mentaliteta, onda je Ivo Brešan u svom pristupu mnogo oštriji i trpkiji, dok je talijanska verzija »La rappresentazione dell' 'Amleto' nel villaggio di Merduscia di Sotto« nešto blaža i sofisticiranija, dok pred kraj skreće u neku vrstu parodije. U tom smislu i glazba koju potpisuje Bruno Nacinovich bliskija je talijanskom melosu nego gangi. Dok su Brešanovi likovi grubi i primitivni, u Cortininom scenskom »čitanju« oni postaju više agresivni i anksiozni – iskazujući bijes pojačanom gestom i fizičkom nasilnošću, a i njihova je seksualnost otvorenija i grublja.

Luca Cortina ne bavi se nekom određenom sredinom, već njegova Mrduša Donja postaje univerzalno mjesto koje može postojati bilo gdje u svijetu. Takvoj koncepciji odgovara i scenografija Liberte Mišan, koja je scenski prostor naznačila s nekoliko stolica, dugačkim drvenim stolom i nizom »švedskih ljestava«. Kreacijom kostima Marita Ćopo dočarala je ruralnu sredinu, dok su likovi mladih – Anđe i Škoke – prikazani poput kakvih današnjih buntovnika. U amaterskoj predstavi »Hamleta« koristi se stilizacija renesansnih kostima, a jedan od njih će Škoki – nakon što je ovaj prokazao sumještane – biti navučen poput luđačke košulje.

Vječni Bukare

Predstava je podijeljena u dva dijela, a drugi počinje čuvenim prizorom »Mišolovke«. U trenutku kad su pokvarenjaci dovedeni u klopku i raskrinkani, žrtva izmanipuliranog Škoke dodatno je naglašena. Završni dio predstave izuzetno je parodičan, prizivajući televizijske šou programe i kičaste izborne kampanje. I u ovoj verziji »Mrduše« trijumfira pokvareni Bukara, koji postaje političar s izborne liste. Ono što je nekad bila Brešanova kritika komunističko-socijalističkog sustava, danas je to Cortinina kritika demokratskog sistema koji to zapravo nije. Bukare su, naime, vječni.

U talijanskoj varijanti »Predstave 'Hamleta' u selu Mrduša Donja« Matu Bukaricu (Klaudije) utjelovio je Mirko Soldano, Milu Puljiza (Polonije) tumači Lucio Slama, Mačka (Laert) igra Bruno Nacinovich, a Majkaču (Gertruda) – Elvia Nacinovich. Djevojku Anđu (Ofelija) utjelovila je Ivna Bruck, a ulogu Joce Škokića Škoke (Hamlet) tumači Valter Roša. U ulozi seoskog učitelja i »redatelja predstave« komički potencijal pokazao je Giuseppe Nicodemo, a pripadnike naroda igraju Leonora Surian Popov, Anton Plešić i Denis Brižić. Riječ je o ujednačenom i uigranom ansamblu, koji je premijerna publika ispratila srdačnim pljeskom. Svjetlo je oblikovao Boris Blidar, oblikovanje videa potpisuje Gregor Bogdanović, a koreografiju Vitalij Klok.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka