Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
18. prosinca 2018.
Komentar Branka Podgornika

kolumna Zatišje pred buru

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 2. prosinac 2016. u 19:07 2016-12-02T19:07:57+01:00

Međutim, to što je u Hrvatskoj odzvonilo proračunskoj štednji, ne znači da je došao kraj i stezanju remena građanima. Porezna reforma i povećanje proračunskih stavki pokazali su da je Vlada povela računa ponaprije o tome kako da imućnijima bude bolje, te kako da udovolji pojedinim interesnim skupinama

Bez velike buke, vlada Andreja Plenkovića je naprasno prekinula s politikom proračunske štednje koju su po naputcima Europske komisije provodile prethodne hrvatske vlade, nakon ekonomske krize iz 2008. godine. Na iznenađenje ekonomskih promatrača, Vlada je rashode proračuna za iduću godinu povećala za 4,7 milijardi kuna, ili za 3,9 posto. Državni proračun, dakle, sljedeće će se godine povećavati brže od mogućnosti gospodarstva, koje bi – prema Vladinim optimističnim procjenama – trebalo porasti za 3,2 posto.

Nejasno je što se to dogodilo u glavama premijera i njegovih suradnika. Još početkom ove godine Vlada Tihomira Oreškovića objavila je križarski rat proračunskom deficitu i javnome dugu, a za svoju glavnu metu istaknula je »fiskalnu konsolidaciju« te poboljšanje kreditnoga rejtinga države.

Jedno je sigurno. Hrvatsko gospodarstvo, iako Oreškovićeva Vlada nije stigla napraviti ništa, oporavilo se na krilima veće domaće potrošnje i rekordne turističke sezone. To je državni proračun popunilo neočekivano visokim prihodima, pa se automatski stegnuo manjak i javni dug. Stroga je proračunska štednja postala nepotrebna. Istina, nije gotovo kad je gotovo, nego kad to kaže Europska komisija. Ona treba iduće godine objaviti da je Hrvatska izašla iz procedure smanjivanja prekomjernog deficita. Međutim, ideolozima štednje u Bruxellesu rezanja proračuna nikad nije dosta. Kad se prezadužena država riješi manjka, onda bi trebala postići višak prihoda nad rashodima.

Vlada je strogoj štednji okrenula leđa i zato što je, vjerojatno, iz prakse zaključila da su naputci Europske komisije štetni, jer izazivaju visoku nezaposlenost, padanje gospodarstva u kaljužu i očaj naroda – za što je najbolji primjer Grčka. Proračunska štednja trenutačno puca po svim šavovima, u svim članicama EU-a. Čak ni Komisiji štednja više nije prioritet. Glavno je pitanje postalo kako ustaljeni poredak i političke stranke – koje su proračunsku štednju nekritički provodile – spasiti od gnjeva birača koji na vlast žele dovesti »populističke« političare i pokrete.

Međutim, to što je u Hrvatskoj odzvonilo proračunskoj štednji, ne znači da je došao kraj i stezanju remena građanima. Porezna reforma i povećanje proračunskih stavki pokazali su da je Vlada povela računa ponaprije o tome kako da imućnijima bude bolje, te kako da udovolji pojedinim interesnim skupinama. Golema većina građana – zaposlenih u privatnom i javnom sektoru te umirovljenika – gotovo neće ni osjetiti blagodati gospodarskog i proračunskog napretka planiranog za iduću godinu. Taj je napredak namješten za manjinu u Hrvatskoj.

Na kraju, Vladi treba odati priznanje za iznimnu hrabrost zato što planira rast gospodarstva od 3,2 posto u idućoj godini. To se događa u iznimnoj povijesnoj situaciji, dok se politička bura – koja je počela Brexitom, a nastavila se izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a – nezadrživo širi na europski kontinent. Svjetska banka očekuje da će stopa rasta gospodarstva u zapadnoj Europi iduće godine pasti na samo jedan posto. Može li Hrvatska ostati izolirana od globalnih političkih i ekonomskih komešanja?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka