Često se u Hrvatskoj govori kako se trebamo okrenuti budućnosti i prestati šljapkati po prošlosti. Na stranu što je to glupo razmišljanje, ali možda zgoreg ne bi bilo čak malo pogledati i sadašnjost. I koliko god neobično bilo, u nekim stvarima i u Lijepoj našoj se prate moderni trendovi sadašnjosti. Pa tako, u Hrvatskoj možete studirati mehatroniku, relativno novu globalnu inženjersku disciplinu.

»Što je, dođavola, mehatronika«, pita se prosječan poznavatelj tehničkih disciplina. »Mehatronika je interdisciplinarna kombinacija koja se bavi uz interakciju komponenti i modula strojarstva, elektronike i računarstva u mehatroničkim sustavima«, doznaje se na Wikipedije, ali realno, tu se ne kaže puno, otvara se više pitanja nego li odgovora. Puno bolje je to pojasnio inženjer Neven Maleš u svom radu o mehatronici koju je pojasnio kroz »povezivanje elektronike i informatike s mehaničkim sustavima kako bi se postiglo najbolje moguće rješenje«. U nastavku svog rada to pojašnjava još bolje. »Jedna od boljih definicija bila bi: mehatronika je interaktivna kombinacija finomehanike, elektroničke kontrole i sistemskog pristupa u oblikovanju proizvoda i procesa. Opće je prihvaćen opis mehatronike kao discipline koja se služi strojarskom, elektroničkom i informatičkom tehnologijom kako bi se omogućilo ostvarenje unaprijeđenih proizvoda, procesa i sustava«.

Kad se sve te velike i prosječnom čitatelju i komplicirane riječi pojednostave, mehatronika je svojevrsna mješavana elektronike, informatike, mehanike i teorije upravljanja sustavima. Ukratko, sveobuhvatno zanimanje kojem je primarni cilj konstrukcija, upravljanje i održavanje strojeva koji ujedinjuju više komponenti iz više drugih tehničkih znanosti.

Sredstvo dopunjavanja

Inače, sam termin »mehatronika« prvi je put upotrijebljen još 1975. godine u tvrtki »Yaskawa« u Japanu, kao kombinacija riječi mehanika-elektronika-kontrola. Originalno, u tim sad već davnim vremenima, mehatronika je bila zamišljena kao sredstvo dopunjavanja mehaničkih komponenti elektroničkim u preciznoj mehanici. Treba podsjetiti da sredinom sedamdesetih elektronika još uvijek nije bila previše razvijena grana. Refleksna kamera, na primjer, bila je u to doba tipična mehatronička naprava.

Danas već na nekoliko škola, veleučilišta i fakulteta u Hrvatskoj može se upisati mehatronika, bilo kao tehnički smjer srednjoškolskog obrazovanja, bilo kao inženjerski visokoobrazovni smjer. Dani Lulić jedna je od studentica ovog smjera u Zagrebu, gdje se baš zbog ovog školovanja doselila iz Ploča. I priznaje da nije od malena zamišljala kako postaje inženjer mehatronike.

– Zapravo sam relativno slučajno počela studirati mehatroniku, doslovno sam pet minuta prije isteka roka online prijavila ovo kao prvi smjer. Prva želja mi je bila logopedija, no tamo je iznimno teško upasti, potom sam razmišljala o elektrotehnici ili strojarstvu. Na kraju me otac nazvao i rekao da je on istražujući našao ovaj zanimljiv smjer, malo sam i sama provjerila i činilo mi se kako bi to moglo biti dobro, kaže Dani koja svoj izbor nije požalila. Razgovarali smo s njom u kafiću kod Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje se izvodi dio predavanja i ispita koji se tiču ovog područja. Studente je jako teško uhvatiti za glavu ili rep u rujnu, zbog ispitnih rokova. Dani je upravo bila izašla s ispita koji se zove »Mehanika i čvrstoća«. Rezultate bi mogla znati u trenutku kad čitate ovaj tekst.

Najbolje u Njemačkoj

Mlada studentica priča kako ipak ima nekih nedostataka kad je ovaj smjer u Hrvatskoj u pitanju. Naime, ima samo trogodišnja verzija, nema petogodišnjeg smjera.

– Za nastaviti školovanje i specijalizirati se u ovom trenutku morate ići izvan države. Trenutno najbliža opcija je Maribor, pojašnjava Dani, dodajući da ozbiljno razmatra nastavak školovanja, pri čemu joj Njemačka zvuči kao najbolja opcija, i zbog kvalitete školovanja, ali i zbog gotovo pa konstantnog traženja ovog zanimanja na ondašnjem tržištu rada. No, što bi ona voljela specijalizirati?

– Meni je trenutno najdraža medicinska mehatronika i to bih zbilja htjela dodatno izučiti. Znači konstruiranje, stavljanje u pogon i održavanje raznih medicinskih instrumenata, stvarno mi je to trenutno najzanimljivije, priča Dani.

Trenutačno, kako stvari stoje, inženjeri mehatronike nemaju problema sa zaposlenjima. Čak niti u Hrvatskoj, a stanje u svijetu još je i bolje za ovo zanimanje. Pogotovo u već spominjanoj Njemačkoj, gdje je jaka elektronička industrija akcelerant za ovo zanimanje, a i njihova tradicionalno jaka auto-industrija gotovo na svakodnevnoj osnovi traži nove mehatroničare.

– Na samom fakultetu imamo asistenta koji nam radi prezentacije tvrtki koje traže ljude za stažiranje. Moram kazati da preko 80 posto onih koji sa završenom mehatronikom odu negdje stažirati na kraju i ostanu na tom radnom mjestu, prepričava studentica. No, tu je potrebno postaviti još jedno pitanje, ono o zaradama. Jer, treba pošteno kazati da niti ovaj autor nije mogao uopće pretpostaviti o kojem redu veličina plaće se ovdje uopće može pričati.

– Može se reći kako je početna plaća u rangu tisuću eura, pa naviše. S tim da se nerijetko jako brzo poboljšava, obzirom na veliki interes za ovim zanimanjem na tržištu rada, tako da poslodavci povišenjima plaće nastoje zadržati dobre inženjere mehatronike, zaključuje Dani.

I tako se bar donekle pojasnilo ovo još uvijek egzotično zanimanje u Hrvatskoj. Ono zanimanje koje pokazuje da u nekim stvarima ipak možemo ići u korak sa svijetom, koliko god nekad izgledalo da se trudimo zaostajati.