Krunoslav Ćosić uz svoju impozantnu zbirku
Za brendirani telefon će se i dalje morati dati jedna prosječna hrvatska plaća, ali Kinezi napreduju i više to nisu samo jeftine nego vrlo kvalitetne i moćne kopije. Ali, i dalje s naglaskom na »kopije«, s tim da su im cijene dvostruko pa čak i trostruko niže od flagshipova kojima konkuriraju
I dok se telekomunikacije u Hrvatskoj mogu pohvaliti poviješću dužom od 100 godina, mobilna telefonija seže unatrag 27 godina, kada su na Univerzijadi u Zagrebu zabilježeni počeci korištenja mobitela. Ipak, tek četiri godine kasnije hrvatskim su se ulicama prošetali prvi vlasnici mobitela koji su na pojedinim mjestima mogli uloviti signal na tadašnjem frekvencijskom području od 450 MHz. Bila je to mreža 099, Mobitel, a kasnije HTmobitel koja je s radom prestala početkom novog tisućljeća, a sve do tada je bila sinonim za jeftino telefoniranje. Naime, pojava GSM mreže prije gotovo 20 godina (Cronet) označila je kvalitetnije telefoniranje, manje šuma prilikom razgovora, nove usluge (prvenstveno SMS, 1998.), a kasnije i mobilni internet koji se mogao komotno i konkretno koristiti tek od 2001. godine kada se pojavio GPRS, odnosno paketni prijenos podataka, za razliku od dotadašnjeg koji se naplaćivao prema vremenu spojenosti na internet. Ipak, brzina GPRS-a s Motorolom Timeport 260 i Ericssonom R520m je bila oko 50 kb/s, što je bilo dovoljno za otvaranje tadašnjih WAP stranica s vrlo malo grafike, priča nam o počecima mobilne telefonije Krunoslav Ćosić, diplomirani inženjer telekomunikacija iz Zagreba, koji je paralelno sa studijem tijekom 90-ih godina pisao novinarske članke na temu mobitela i tehnologija te diplomirao na temi o mobitelima. U međuvremenu, ljubav prema mobitelima prerasla je u posao tako da Ćosić već duži niz godina radi kao urednik tehnologije u tiskanim i digitalnim medijima, a istovremeno počinje skupljati mobitele i danas je vlasnik vjerojatno jedne od najvećih privatnih kolekcija mobitela na svijetu. Naime, u svojoj kolekciji ih ima oko 1000 različitih modela. Može se tu svašta pronaći – od prvih mobitela/kofera s kraja 80-ih godina, cigli iz 90-ih godina, prvih pametnih telefona s kraja prošlog tisućljeća, rijetkih modela koji se nikada nisu niti prodavali. Pravi sugovornik za temu o mobitelima.
Moćne kineske kopije
Što je u mobilnom svijetu obilježilo prošlu godinu? – Naglasak je na »pametnome« – pametnim telefonima sve većih ekrana i procesorske snage koja je prestigla brojke kakve imamo na prijenosnim računalima, pametnim satovima koji se ponovo vraćaju na naša zapešća nakon što ih je mobilna industrija »skinula« prije desetak godina, na pametnim narukvicama koje bi u konačnici trebale ljudima produžiti i život zahvaljujući raznim senzorima. Revolucionarnih proizvoda u 2014. baš i nije bilo, sve su to bile varijacije na temu. Primjetan je nevjerojatan rast proizvođača pametnih telefona iz Kine (Xiaomi, OnePlus, Huawei); itekako su ugrozili vodeće proizvođače koji bilježe znatan pad prodaje. Na žalost, mobiteli Nokia više ne postoje. Volio bih kada bismo imali bolju pokrivenost 4G signalom, ali to je područje koje će se najviše »pokrivati« u reklamama na televiziji.
– Ako mobitel padne u vodu: istog časa izvadite bateriju iz telefona ili ga isključite te stavite u rižu kako bi se izvukla vlaga iz telefona. Preporučujem posjet servisu i stavljanje telefona u ultrazvučnu kadicu. – Ako se izgubi: bilo bi dobro imati aplikaciju kojom daljinski brišete sav sadržaj na telefonu, u slučaju gubitka ili krađe. Obavezan je i poziv mobilnom operateru kako bi vam blokirali korištenje SIM kartice. Preporučujem da na svojoj pretplati obavezno aktivirate ograničenje potrošnje na neki novčani iznos. – Kada ga se isplati popraviti ako se pokvari: najskuplji kvar danas je kad vam se razbije ekran i takav trošak ide i do 1000 kuna. Puno bolje rješenje je osiguranje telefona koje košta 20-ak kuna mjesečno.
Ponuda mobitela putem interneta iz Kine sve je veća. Kakva su iskustva s dostavom i kvalitetom tih modela? – Kinezi napreduju i više to nisu samo jeftine, nego vrlo kvalitetne i moćne kopije. Ali, i dalje s naglaskom na »kopije«, s tim da su im cijene dvostruko pa čak i trostruko niže od flagshipova kojima konkuriraju. Dostava uređaja je brza jer pojedini proizvođači poput Xiaomija imaju i svoja skladišta u Europi kako bi se izbjeglo plaćanje carine na proizvode izvan EU.
Djeca žele najbolje modele mobitela. Trebaju li im roditelji popuštati? – To je proces u kojem su roditelji, htjeli to priznati ili ne, izgubili. Vrlo često djeca koriste bolje mobitele od njihovih roditelja, a isto tako se i bolje služe s pametnim telefonima. U slučaju informatike i mobilne telefonije upravo su mala djeca učitelji svojim roditeljima. Na žalost, na taj način roditelji nemaju nikakvu kontrolu nad svojoj djecom. Smatram da bi roditelji nekoliko puta tjedno morali pregledati što njihova djeca rade s pametnim telefonima, kakve fotografije snimaju, provjeriti način komunikacije preko chata i društvenih mreža jer djeca nisu svjesna odgovornosti koju preuzimaju na sebe korištenjem pametnih telefona. Ako dijete na telefonu ima šifru i nikome ne dopušta pristup telefonu, onda nešto skriva.
Koji je najbolji mobitel za umirovljenike koji nisu vješti s novim tehnologijama, ali ipak žele biti dio mobilnog svijeta? – Iako su telefoni s pravim, fizičkim tipkama najdraži telefoni koje umirovljenici koriste, primjećujem kako i napredne, pametne telefone vrlo brzo savladaju. Postavite li im sve bitne funkcije koje koriste na početni ekran, kroz pola sata će se sprijateljiti s telefonom.
Status zvijezde
Koji su mobiteli obilježili povijest zadnjih 10 godina i jesu li trebali biti povučeni s tržišta kada mnogima još uvijek mobitel služi samo za zvanje i slanje SMS poruka? – Apple iPhone i HTC Dream su pokrenuli trend pametnih telefona u kojima danas uživa više od milijardu ljudi. Android drži oko 80 posto tržišta pametnih telefona, a iPhone i dalje uživa status zvijezde koja ne blijedi te je i nakon sedam godina na tržištu vrlo poželjna igračka. U dio s povijesnim zaslugama svakako idu Nokiji Communicatori, telefoni s počeka i sredine prošlog desetljeća koji itekako nedostaju poslovnim ljudima. Samsung je u stara vremena bio poznat po kliznim i preklopnim telefonima dobrog dizajna i vidljivo je kako ljudi i dalje za njima žale jer su bili praktičniji od današnjih telefona. Sjećam se i LG-jevog modela Chocolate nakon kojeg su i ostali proizvođači prigrabili takav način označavanja telefona. Sonyjeva serija Walkman i CyberShot telefona bila je poznata po svojim kvalitetama. Istina je da mnogi korisnici koriste vrlo malo mogućnosti koje im telefoni pružaju te da bi im i Nokia 3310 bila sasvim dovoljna, ali onda ne bi bili u trendu.
Granica u vašim rukama
Nekada su se proizvođači trudili da mobiteli budu sve manji , a sada je trend da budu što veći. Phablet je neki hibrid mobitela i tableta. O ukusima ne treba raspravljati, ali gdje po veličini prestaje mobilni telefon, a počinje tablet? – Granica između mobitela i tableta svakih pola godine se pomakne tako da su tableti s ekranom dijagonale 7 inča sve rjeđi. Nekada je granica bila 5 inča, pa se pomaknula na 5,5 inča. U biti, granica je u vašim rukama te u iskoristivosti koju ostvarujete s telefonom. Ostaje činjenica da jedino s phabletom možete biti zadovoljni s trajanjem baterije na telefonu.
Napravljeni su mobiteli kao ručni satovi, ali to nije zaživjelo. Grupa inovatora tvrtke Cicret izradila je malo, ali pametno računalo u narukvici. Je li to trend koji nas očekuje? – Praktičnost pametnih satova i narukvica je što su zgodni za sport i fitness. Istovremeno, danas smo naviknuti na velike ekrane tako da se proizvođači takvih dodataka moraju dobro potruditi kako bi nam dokazali zašto bismo koristili njihov proizvod na ruci i punili mu svakodnevno bateriju.
Što nas zapravo očekuje u 2015. kada je mobilni svijet u pitanju? – Očekuje nas sve više telefona koji dizajnerski sliče kao jaje jajetu, sve više memorije, povećanje podatkovnog prometa. Cijene telefona i dalje će padati, iako ćete za brendirani telefon i dalje morati dati jednu prosječnu hrvatsku plaću. Bez obzira na krizu, to je luksuz kojega se ljudi ne žele odreći.
